Miliša za Dnevnik: Ubrzati projekte za energetsku samodostatnost RH

08.03.2022.

19:43

Autor: Dnevnik/P.F./HRT

Energetski stručnjak Zoran Miliša

Energetski stručnjak Zoran Miliša

Foto: Dnevnik / HRT

Dramatične gospodarske posljedice ruske agresije na Ukrajinu u središnjem Dnevniku HTV-a analizirao je novinar HRT-a Mladen Sirovica s energetskim stručnjakom Zoranom Milišom.

Energetski stručnjak Zoran Miliša gostujući u središnjem Dnevniku HTV-a rekao je kako je plan Europe da do kraja godine smanji uvoz plina iz Rusije za dvije trećine izvediv.

- Takav potez se očekivao, nepredvidivost uvoza plina iz Rusije uslijed novonastalih okolnosti zahtijeva reakciju od strane Europske unije i mislim da opna ide u pravom smjeru. Mislim da je to odgovor i cilj koji treba ostvariti te se nadam da će ustrajati u tome i da će potencirati da se u tom cilju ustraje do krajnjih granica. Je li to 80%, ja bih volio da to bude i 100% do kraja godine, rekao je Miliša.

- Plan je vrlo ambiciozan, ali ostvariv. Moraju se ubrzati procedure potrebne za izgradnju obnovljivih izvora energije jer su oni zamjenski energenti koji će moći zamijeniti plin u većini te njima treba omogućiti što je sve moguće da se takvi projekti što prije realiziraju, da se ukinu birokratski labirinti koji postoje i da takvi projekti zažive što je moguće prije, istaknuo je.

- U Hrvatskoj takvi projekti čekaju u redu čekanju. Oni iznose 3 GW instalirane snage i to je pola trenutačne Hrvatske proizvodnje električne energije. Ako ubrzamo mogućnost instaliranja i puštanja u rad takvih proizvodnih kapaciteta mi ćemo vrlo brzo doći do pozicije da budemo samodostatni u električnoj energiji, a samim time da zamijenimo i dio plina. Govorim samo o Hrvatskoj, u EU je to daleko veće pa bi s time mogli ubrzati i ostvariti ambiciozne ciljeve, dodao je Miliša.

Komentirajući cijene plina koje lete u nebo, rekao je kako je samo nebo granica.

- Nepredvidivost trenutne situacija i prognozirati dokle cijene mogu ići stvarno je nezahvalno. Moramo se pripremiti za najgori scenarij, a to je da plina neće ni biti. Vidimo najave od ruskih dužnosnika da će možda i zatvoriti fizički protok plina prema Europi. Sada zima prolazi i dolazi razdoblje toplijeg vremena i mislim da moramo premostiti razdoblje sljedećih pola godine, rekao je Miliša.

Upitan jesmo li došli u situaciju da uopće više ne pričamo o cijeni, nego o sigurnosti opskrbe energetski stručnjak rekao je da je to točno.

- Sva paradigma nakon 24, veljače (datum početka invazije Rusije na Ukrajinu, op.a.)) pada u vodu. Sada sigurnost, samoopstojnost, neovisnost o uvozu, pogotovo iz zemalja koje su nepouzdane predstavlja prioritet. EU će morati napraviti zaokret u svojim ambicijama ubrzanja ionako ambicioznih planova. To će se morati napraviti i kod nas. Vjerujem da će to biti što brže jer je to put definitivno u dobrom smjeru, nešto što dobro radimo, samo ga treba jako, jako ubrzati, naglasio je Miliša.

Na pitanje koliko nam tu može pomoći LNG, odnosno činjenica da tamo imamo kapacitete koji praktički pokrivaju godišnju potrošnju Hrvatske Miliša je rekao da se tu opet govori o uvozu.

- To je jako dobra stvar i to je nama za ovakve situacije kada je sigurnost opskrbe dolazi u pitanje izuzetno bitno. Ali kada govorimo o tome na koji ćemo način iskoristiti ne samo plin nego i obnovljive izvore energije. Ja bih volio, pošto je plin nekakav tranzicijski energent, da je bude što je moguće više obnovljivih izvora na mreži što je moguće prije pa da se i dio konzuma u plinu zamijenio s električnom energijom, rekao je Miliša.

Komentirajući nove cijene za kućanstva za plin i za električnu energija koje stižu od 1. travnja, a Vlada ih je već ublažila, no stižu i nove cijene na tržištu energenata koje su još više, Miliša je rekao da je tu država odlično odigrala ulogu.

- Odličan je potez povučen u smislu da je potencijalni porast cijene plina od skoro 80% Vlada smanjila na prihvatljivih 17%, a električnoj energiji čak i niže. Primjerice samo da usporedimo tržišne cijene i trenutne cijene koje imamo mi u Hrvatskoj - cijena struje je pet puta manja u odnosu na tržišne cijene, a plinu 4 do 5 puta manja. Dakle, mi imamo cijenu plina koja je višestruko niža nego da imamo potpuno liberalizirano tržište i da Vlada nije djelovala kao što je djelovala, objasnio je energetski stručnjak Zoran Miliša.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!