Pozitivan smjer razvoja gospodarske suradnje Hrvatske i Kosova

U Prištini je započeo prvi hrvatsko-kosovski gospodarski forum. Veliko zanimanje domaćina i hrvatsko izaslanstvo od pedesetak poduzetnika iz javnog i privatnog sektora signal su da ima mnogo prostora za razvoj gospodarske suradnje dviju država.

Gospodarska suradnja Hrvatske i Kosova razvija se u pozitivnom smjeru posljednjih desetak godina, a sektori graditeljstva, prometne infrastrukture, financijski sektor, tekstilna industrija, poljoprivreda i, energetika samo su neki u kojima je moguće jačanje gospodarske suradnje, rečeno je u četvrtak na gospodarskom forumu Hrvatska-Kosovo u Prištini.

Na forumu je sudjelovalo oko 100 kosovskih i 40 hrvatskih tvrtki, a organiziran je povodom posjeta hrvatskog gospodarskog izaslanstva Kosovu, kojeg predvodi ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović, izvijestili su iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

U prepunoj dvorani - kosovski premijer i hrvatski ministar gospodarstva na početku gospodarskog foruma potvrdili su da političkih zapreka za bolju gospodarsku suradnju između Hrvatske i Kosova - nema.

- Ne samo da želimo ojačati gospodarsku suradnju, nego podržavamo put Kosova prema EU-u i prema ostalim međunarodnim asocijacijama. Možemo puno pomoći, želimo puno pomoći jer Kosovo i Hrvatska su dvije prijateljske države, rekao je Davor Filipović, ministar gospodarstva i održivog razvoja.

Kosovo i Hrvatska su partneri, saveznici i prijatelji, rekao je kosovski premijer, na razini europskih i euroatlantskih asocijacija, a istodobno i jamac mira na prostoru zapadnog Balkana.

- Geopolitičko, kulturno i povijesno prijateljstvo želimo produbiti gospodarskom suradnjom. Prošle je godine izvoz iz Kosova u Hrvatsku utrostručen, a uvoz iz Hrvatske dvostruko je veći, rekao je Albin Kurti, kosovski premijer.

U doba velikih globalnih promjena i nesigurnosti, kao i poremećaja u globalnim dobavnim lancima, otvara se prostor i za jače poslovanje s regijom i širim okruženjem, a relativna blizina tržišta, poznavanje načina poslovanja, kao i prepoznatljivost proizvoda mogu biti dodatni poticaj jačoj suradnji poduzetnika, rečeno je na forumu.

U brojevima - razmjena dobara između Zagreba i Prištine iznosi skromnih 120 milijuna eura, ali posljednjih se godina povećava za pola.

- Kako bismo našim članicama otvorili vrata suradnje na stranim tržištima potrebni su nam partneri od povjerenja, koji imaju uvid u našu kulturu poslovanja i koji poznaju kvalitetu naših proizvoda", kazao je potpredsjednik HGK za poljoprivredu i turizam Dragan Kovačević.

Naveo je da su već i sada u izvozu zastupljeni najznačajniji hrvatski prehrambeno-prerađivački brendovi koji na kosovskom tržištu imaju prepoznatljivost kvalitete, tradiciju i lojalnost među potrošačima.

Bogato iskustvo u radu na Kosovu 

O prilikama za povezivanje u segmentu graditeljstva i infrastrukture na forumu je govorila savjetnica predsjednika HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.

- Hrvatske tvrtke imaju bogato iskustvo rada na Kosovu, u energetici i graditeljstvu, istaknula je Čagalj.

Navela primjer hrvatske Ingre koja je radila na dva projekta izgradnje autocesta na Kosovu.

- Takva prisutnost hrvatskih građevinskih tvrtki na Kosovu, i to u velikim investicijskim projektima, daje dodatni poticaj suradnji u građevinskom sektoru, naročito na području obnove prometne infrastrukture, kazala je Čagalj.

Hrvatske tvrtke na Kosovu traže i priliku za ulaganja.

- Vidimo ovdje veliku priliku za proširenje plasmana svojih proizvoda, ali isto tako tražimo i potencijalne mogućnosti za širenje i za investicije u području građevine, rekao je Josip Ergović, član Uprave Nexe grupe.

U kojim grana se može pojačati suradnja?

Uz građevinu i prometnu infrastrukturu, tvrtke iz Hrvatske zainteresirane su za suradnju u različitim područjima, od graditeljstva, financijskog sektora do ICT-a i tekstilne industrije, rečeno je na forumu. Također, suradnja se može dodatno ojačati u šumarstvu i poljoprivredno-prehrambenom sektoru, čiji su proizvodi i brendovi poznati potrošačima na Kosovu, a koje su jednim dijelom i fizički prisutne na tržištu.

Hrvatska ima bogata iskustva i ekspertizu u području korištenja biomase i izgradnje energana, kao i u održivoj proizvodnji toplinske i električne energije, gdje također postoji potencijal za nove suradnje.

Kako se navodi u priopćenju, Kosovo je jedna od zemalja s kojima Hrvatska ostvaruje suficit u robnoj razmjeni.

Podaci za prvih deset mjeseci 2022. pokazuju dodatni porast izvoza iz Hrvatske na Kosovo za 23 posto te uvoza s Kosova za čak 85 posto u odnosu na isto razdoblje godine prije, što je rekordna razina međusobne trgovine.

Prema podacima kosovskog statističkog ureda, u 2021. je na Kosovu bilo 1.001 registriranih tvrtki u području građevine, dok ih je 2020. bilo 1040. Udio građevinske industrije u BDP-u Kosova iznosi 3,90 posto, što je niže od dugoročnog prosjeka od 4,07 posto.

U Hrvatskoj je udio građevinarstva u BDP-u u 2021. bio 5 posto, s ukupno 18.820 tvrtki u 2021. i 17.710 u 2020., navodi se u priopćenju HGK.

Suradnja na području turizma

Hrvatsko ministarstvo turizma i kosovsko ministarstvo trgovine i poduzetništva potpisali su i memorandum o suradnji na području turizma.

- Za razliku od nekog vremena kad smo prije bili samo „neki od", danas smo jedna zemlja koja uistinu kreira europsku i svjetsku turističku politiku i upravo ćemo iskorisitti to znanje i tu našu poziciju koju imamo da pomognemo Republici Kosovo u tom smislu, rekao je Tonči Glavina, Ministarstvo turizma.

Procjenjuje se da će se gospodarska suradnja s Kosovom i dalje snažno razvijati, što bi svakako išlo lakše uz liberalizaciju viznog režima za državljane Kosova.