Primorac: Drago nam je da se građani vraćaju na tržište kapitala

Ministar financija Marko Primorac izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da je interes za trezorske zapise bio vrlo velik i da ih je upisalo 37.229 građana. Zahvalio je građanima na povjerenju i istaknuo kako mu je drago da se vraćaju na tržište kapitala. Za predloženi proračun kazao je da je predizborni samo zbog toga što se donosi u godini prije parlamentarnih izbora. Istakknuo je da se u idućoj godini planira povećanje deficita na 1,9% BDP-a, očekuje se gospodarski rast  od 2,8% i smanjenje stope inflacije na 3,1%.

- Do sada je upareno, u smislu uparivanja uplata i sjelo, da tako kažem, na račun 971 milijun eura. Očekujemo da će se do kraja obaviti uparivanje i da ćemo imati uskoro i konačne podatke, ali da oni neće značajno odstupati od dosadašnjih podataka, kazao je ministar financija. 

- Treba istaknuti kako je uz izdanje narodne obveznice, kada smo prikupili nešto više od 1,3 mlrd. eura, uz ovo izdanje od 971 mil. eura za sada trezorskih zapisa, de facto iz poslovnih banaka sa štednje, odnosno s depozita po viđenju, u državnu riznicu uplaćeno preko 2 mlrd. eura. Dakle, radi se o značajnom iznosu, koji je isto tako značajan zbog toga što će iznos kamata koji će država plaćati za to ostati hrvatskim građanima. Dakle, radi se o oko 80 milijuna eura, otprilike na godišnjoj razini. To je onaj iznos koji neće otići u inozemstvo ili poslovnim bankama, kazao je ministar Primorac.

- Ovo je naravno i politička poruka. To je poruka poslovnim bankama. Imali smo intenzivne razgovore od ljetnih mjeseci, u smislu kamatnih stopa, koje su bile kod nas prisutne prije svega na štednju, dodao je.

Primorac: Zahvalni smo građanima na povjerenju 

Istaknuo je da su trezorski zapisi nešto drugačiji instrument od nedavno izdanih narodnih obveznica.

- S obzirom da se po prvi put taj instrument otvara građanima, bili smo prilično oprezni pri našim procjenama. Radi se o instrumentu koji se izdaje uz popust, diskont, za razliku od narodne obveznice koja se izdvala uz kuponsku kamatnu stopu, rekao je ministar.

- Sve su to novi instrumenti na koje želimo naučiti naše građane. Jako smo zahvalni svim građanima na povjerenju, dodao je.

"Drago nam je da se građani vraćaju na tržište kapitala"

- Mijenjat ćemo u pojedinim segmentima i ročnost, dakle izdanja koja će slijediti u nastavku. Sve ćemo građanima na vrijeme pojašnjavati i vodit ćemo ih u tom procesu, kazao je Primorac.

- Mi ćemo i uz programe financijske pismenosti i sve ono što kao Vlada možemo činiti i ustrajati na tome da dominantnije oživimo tržište kapitala u Hrvatskoj, a u tom smjeru ide i naš strateški okvir za razvoj tržišta kapitala, rekao je.

Odgovarajući na pitanje koliko očekuje da će se institucionalnih ulagača još javiti, Primorac je kazao da su za sutra predvidjeli 100 milijuna eura za institucionalne ulagače kada je riječ o trezorskim zapisima.

- Međutim, Ministarstvo financija kod izdanja trezorskih zapisa ima mogućnost zadržati tu autonomiju da prihvati manji iznos ili čak veći iznos ako ponude budu dobre. Vidjet ćemo kakva će situacija sutra biti, kakve će ponude dati institucionalni investitori i donijet ćemo pravovremenu i dobru odluku, dodaje Primorac.

Na jutrošnjem panelu ministar Primorac je kazao da očekuje angažman građana i mirovinskih fondova i ako bude nekakvih javnih ponuda javnih poduzeća. Potom je pojasnio o čemu se radi. 

- Ne mislim na ništa konkretno sada u smislu ponude i mogućnosti sudjelovanja građana u eventualnim, da tako kažem, privatizacijama javnih poduzeća. Govorio sam o tome u kontekstu izmjene zakonodavnog okvira koji će omogućiti bolje upravljanje javnim poduzećima u Hrvatskoj, a onda i donošenja jednog dokumenta po prvi puta vlasničke politike koju očekujemo u drugom kvartalu sljedeće godine gdje ćemo se kao država praktički opredijeliti prema tome koja poduzeća želimo zadržati u državnom vlasništvu i gdje želimo imati 100% vlasništvo, a gdje želimo imati neke manje udjele, da tako kažem, odnosno nepotpuna vlasništva, kazao je.

"Proračun je predizborni samo zbog toga što se donosi u godini prije parlamentarnih izbora"

Tumačenja oporbe u vezi s proračunom za iduću godinu, da se radi zapravo o predizbornom proračunu - ministar Primorac nazvao je besmislicama.

- To je predizborni proračun samo zbog toga što se donosi u ovoj godini, koja je praktički godina prije parlamentarnih izbora. Ali po svojim karakteristikama, to je proračun koji je prije svega u smislu povećanja rashoda usmjeren na povećanje mirovina. Mirovine se povećavaju zbog toga što je u našem zakonodavnom okviru predviđena indeksacija dva puta godišnje, s obzirom na prosječinu plaću i na inflaciju. Isto tako planiramo povećanje plaća u javnom sektoru, kazao je. 

Smatra da je u javnom sektoru jako teško privući kvalitetne i dobre ljude te da čelnik bilo koje ustanove možete imati sjajne ideje, ali treba imati i ljude koji će operativno te ideje provoditi.

Istaknuo je da je cilj reforme sustava plaća u javnom sektoru omogućavanje jednakih plaća za jednak rad te da se nastoji riješiti problem disbalansa.

"Planiramo povećanje deficita"

- U idućoj godini planiramo povećanje deficita na 1,9% BDP-a. To je snažniji, odnosno veći deficit u odnosu na deficit u ovoj godini, odnosno suficit iz praktički prošle godine, kada govorimo o konsolidiranoj općoj državi. Međutim, makroekonomske okolnosti su takve da je u sljedećoj godini za očekivati kako ćemo se suočiti s određenim izazovima u smislu makroekonomske situacije kod naših najznačajnijih vanjskotrgovinskih partnera, izjavio je ministar Primorac.

"Očekujemo gospodarski rast od 2,8%"

- Očekujemo u sljedećoj godini i gospodarski rast od 2,8%, ali očekujemo značajno usporavanje inflatornih pritisaka, dakle smanjenje stope inflacije na 3,1%. To je još uvijek veće od one željene razine od 2%, ali naravno da je trend općenito smanjivanja inflatornih pritisaka dobar i pozitivan.

- U tom kontekstu smo i upravo sljedeće godine odlučili učiniti fiskalnu politiku blago ekspanzivnom,  zbog toga što će doći do smanjenja inflatornih pritisaka i sigurni smo da i povećanje državne potrošnje neće biti nešto što će zabrinjavajuće, da tako kažem, pridonijeti rastu inflacije. Isto tako smatramo da je to potrebno učiniti kako bi fiskalna politika dala jedan stimulans očuvanju gospodarskog rasta, ali i zaštiti standarda naših građana, zaključio je ministar financija.