08:52 / 29.01.2022.

Autor: Klara Dujmović/Plodovi zemlje/I.Z./HRT

Mizerna odšteta kaldirskim voćarima

Velike hladnoće prošloga travnja nanijele su goleme štete poljoprivrednicima

Velike hladnoće prošloga travnja nanijele su goleme štete poljoprivrednicima

Foto: Plodovi zemlje / HRT

Velike hladnoće, snijeg i mraz početkom prošloga travnja nanijele su goleme štete našim poljoprivrednicima. Kaldirski kraj, kojeg zovu najvoćarskijim dijelom Istre, bacili su na koljena. Domaćeg voća nije ni bilo. Tužni su bili voćari tada, a ogorčeni i razočarani sada kada su im stigle odštete uslijed proglašene elementarne nepogode. Ukupna je šteta procijenjena na gotovo tri milijuna kuna, no nije im isplaćeno ni jedan posto tog iznosa. Naknade su kažu, mizerne. 

Kaldirski kraj okupan zimskim suncem. Sve je bezbrižno. No, prošli će se travanj dobro pamtiti. Tek rascvale voćke zahvatili su snijeg i hladnoća. I uništili plod. Posljedice su vidljive i sada, pri rezidbi.

- Oštećenja ima. Neke grančice su posušile. Na nekima se vidi da je ispucala kora. Znači, kako su počele bujati, došlo je hladno vrijeme i tako su se zaledile, rekla je voćarka Renata Jurić Bertoša, Kaldir.

Obitelji Bertoša bilo je uništeno oko devedeset posto uroda. Voće sa svojih nasada gotovo da nisu ni brali. Šteta im je bila procijenjena na stotinjak tisuća kuna.

- Za sedam hektara mi smo dobili dvije tisuće kuna. To je, hajdemo to tako reći, za jednom natočiti gorivo u strojeve i to je to. Mi smo radili cijele godine, voćke ne možete zapustiti, jer još veće štete nastanu. Njih je trebalo obrađivati, kultivirat, dodao je voćar Samuel Bertoša, Kaldir.

Ogorčeni su i ostali voćari. Obitelj Aleksandre Božić ima četiri hektara voćnjaka, breskve i marelice nisu ni brali, bilo je malo šljiva i jabuka. Isplaćena im je odšteta od 1 315 kuna.

- Recimo u Agenciji imaju procijenjene količine po hektaru pojedinog voća. Za breskve je na hektar oko četrdeset tona. Mi u Istri ne uspijemo to napraviti, jer su tereni drugačiji. Međutim, i da su samo četiri hektara, tisuću kuna smo dobili za njih, ako bi gledali da su samo breskve. Smiješno baš je smiješno, poručila je voćarka Aleksandra Božić, Kaldir. 

Komisija je procijenila štetu na oko tri milijuna kuna. Proglašena je elementarna nepogoda. No, na račune četrdesetak voćara motovunskog kraja ukupno je stiglo samo 68 tisuća kuna.

- Veliki su troškovi. Bar da su nam dali deset, dvadeset posto od štete, ali to što su nam dali je ništa. Tako da sve u svemu, nismo zadovoljni, ali što je tu je, istaknuo je voćar Andrej Rabak, Kaldir.

Iz Ministarstva poljoprivrede objašnjavaju:

- U Državnom proračunu Republike Hrvatske je na godišnjoj razini za potrebe provedbe odluka o pomoći temeljem Zakona u pravilu osigurano 20.000.000,00 kn od čega se najviše sedamdeset posto može dodijeliti za pomoć za štete u poljoprivredi. A za ublažavanje i uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih u 2021. godini u Republici Hrvatskoj za štete u poljoprivredi isplaćeno je ukupno 13.905.065,02 kn, stoji u priopćenju.

Dodaju da se poljoprivrednici mogu koristiti i drugim mjerama pomoći, poput sufinanciranja kupnje antifrost sustava, osiguranja usjeva, životinja i biljaka, ili obnove poljoprivrednog zemljišta.

Andrej Rabak svojih deset hektara voćnjaka nije osigurao. Premije su velike, a uvjeti nepovoljni.

 - Nasadi nisu bili osigurani. Gledao sam i da bi osigurao, ali pojedina osiguranja daju tek od 15. travnja štetu za mraz. Što će meni šteta od 15. nadalje. Meni treba od 1. ožujka do 15. travnja, tada su mrazevi, a poslije teško da će biti mraza, naglasio je voćar Rabak.

- Mi smo gledali da bi osigurali to prvenstveno, ali naknade za osiguranje su tako velike, da kad bi imali normalnu godinu, normalni plod skoro osamdeset posto bi morali dati za osiguranje, rekao je voćar Bertoša.

- Naši stari kažu da moraš imati od prethodne sezone za ovu sezonu. Znači moraš imati nešto u čarapi. Ali radimo na crno, radimo drugdje, snalazimo se, dodala je Božić.

Ne preostaje im ništa drugo nego prionuti poslu. Domaće se voće traži, a oni će učiniti sve što mogu da ga bude.


Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!