Mjere pomoći podigle proračunski manjak u EU i eurozoni

Proračunski manjak u eurozoni i EU stabilizirao se u četvrtom tromjesečju 2022. godine na najvišoj razini od pandemijske krize, odražavajući potrošnju vlada na pomoć građanima i kompanijama s računima za energiju, pokazalo je izvješće Eurostata.  

Na razini EU-a sezonski prilagođeni proračunski deficit iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca 4,5 posto, što je njegova najviša razina od proljeća 2021. godine.

U ljeto prošle godine iznosio je 4,2 posto, a u proljeće 2,6 posto.

Na razini eurozone manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u zadnja tri prošlogodišnja mjeseca 4,7 posto, također dosegnuvši najvišu razinu od proljeća 2021.

U trećem lanjskom tromjesečju iznosio je 4,6 posto, a u drugom 2,7 posto.

Vlade su od sredine prošle godine uvele niz mjera kako bi građanima i kompanijama pomogle s visokim računima za energiju, poručivši im istodobno da smanje potrošnju kako bi se izbjegla energetska kriza.

Trojka s viškom

Prema sezonski prilagođenim podacima kojima je Eurostat raspolagao, najveći je proračunski manjak iskazan udjelom u BDP-u u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila Mađarska, od 8,7 posto.

Slijede Malta, Rumunjska i Španjolska s manjkom od 7,9 odnosno 7,7 i 7,6 posto BDP-a.

Najmanji je bio u Švedskoj gdje je iznosio 0,3 posto BDP-a.

Proračunski višak bilježile su samo Danska, Irska i Bugarska, od 3,3 posto, odnosno 1,3 posto i 0,9 posto BDP-a.

Eurostat nije raspolagao sezonski prilagođenim podacima za Hrvatsku, Grčku, Italiju i Cipar.

Prema sezonski neprilagođenim podacima Hrvatska je u četvrtom prošlogodišnjem tromjesečju bilježila proračunski manjak od 4,8 posto BDP-a. U trećem tromjesečju proračun je pokazao višak od 5,3 posto BDP-a.

Na razini EU-a sezonski neprilagođeni manjak iskazan udjelom u BDP-u iznosio je u četvrtom tromjesečju 4,4 posto, a u eurozoni 4,1 posto.