MMF: Inflacija i financijski rizici zakočit će gospodarstvo u 2023.

Međunarodni monetarni fond (MMF) blago je snizio prognozu rasta svjetskog gospodarstva u ovoj godini, istaknuvši da su oporavak u eurozoni i ostalim razvijenim gospodarstvima omeli tvrdokorna inflacija i financijski rizici.

Budu li previranja u financijskom sektoru obuzdana, svjetsko gospodarstvo trebalo bi u ovoj godini porasti 2,8%, što je za 0,1 postotni bod slabije no što je MMF prognozirao u siječnju. U 2022. poraslo je za 3,4%.

U idućoj godini rast bi trebao neznatno ubrzati, na 3,0%, i zadržati se na toj razini u idućih pet godina, procjenjuju, upozorivši da je njihova srednjoročna prognoza najlošija unatrag nekoliko desetljeća.

Inflacija bi u ovoj godini trebala kliznuti na 7,0%o, s 8,7% u 2022., zahvaljujući padu cijena hrane i energije, ali je puno žilavija no što se očekivalo.

"Nuspojave" u financijskom sektoru

U mnogim zemljama temeljna inflacija, koja isključuje te dvije kategorije proizvoda, još nije dosegnula vrhunuac i trebala bi u ovoj godini iznositi 5,1%, što je za 0,6 postotnih bodova više no što je MMF do sada očekivao.

Središnje banke postrožile su monetarnu politiku, ali zabrinjavaju "nuspojave" koje su se u financijskom sektoru pojavile još prošle godine, ističe u blogu ekonomist MMF-a Pierre-Olivier Gourinchas.

Ako financijski sektor poljuljaju novi problemi, svjetsko gospodarstvo moglo bi u ovoj godini porasti za 2,5%, najslabije od globalne financijske krize u 2009., kada se izuzme pandemijska kriza.

Prema tom scenariju banke bi zbog viših troškova financiranja i upravljanja rizikom još više smanjile kreditiranje nego u neutralnom scenariju, objašnjava Gourinchas.

Anemična prognoza odražava strogu monetarnu politiku, nužnu za kroćenje inflacije, utjecaj pogoršanih uvjeta financiranja u novije vrijeme, nastavak rata u Ukrajini i sve izraženije geoekonomske podjele, tumače u MMF-u.

Posustala eurozona

Usporavanje aktivnost u ovoj godini trebalo bi biti koncentrirano u razvijenim gospodarstvima, u prvom redu u eurozoni i u Velikoj Britaniji, ističe ekonomist MMF-a.

Gospodarstvo u eurozoni trebalo bi ove godine porasti za 0,8%, što je za 0,2 postotnog boda više no što su prognozirali u siječnju. U 2022. poraslo je za 3,5%.

U 2024. aktivnost bi trebala blago ubrzati, na 1,4%, što je pak za 0,2 postotna boda slabije no što su prognozirali početkom godine.

Njemački BDP trebao bi se ove godine smanjiti za 0,1%, procjenjuje MMF. U siječnju očekivali su isti postotni rast aktivnosti. U 2024. najveće europsko gospodarstvo trebalo bi se oporaviti, uz prognoziranu stopu rasta od 1,1%, za 0,4 postotna boda nižu no što su prognozirali početkom godine.

Najsnažniji bi rast među vodećim gospodarstvima eurozone u ovoj godini trebala zabilježiti Španjolska, za 1,5%. U 2024. MMF prognozira blago ubrzanje aktivnosti, uz prognoziranu stopu rasta od 2,0%.

MMF je blago podigao i prognozu ovogodišnjeg rasta američkog gospodarstva, za 0,2 postotna boda, na 1,6%. U 2024. rast bi trebao posustati, uz prognoziranu stopu rasta od 1,1%.

Skok u Indiji

Skupina gospodarstava u nastajanju trebala bi ove godine rasti trostruko snažnije od razvijenih zemalja, po stopi od 3,9%, prognozira MMF. U idućoj godini rast bi u toj skupini trebao blago ubrzati, na 4,2%.

Kinesko gospodarstvo trebalo bi u 2023. porasti za 5,2% i za 4,5% u 2024., u skladu s prognozama iz siječnja.

Najsnažniji rast MMF očekuje u Indiji, po stopi od 5,9% u ovoj i od 6,3% u idućoj godini.

Rusko bi gospodarstvo ove godine po njima trebalo porasti za 0,7%, za 0,4 postotna boda snažnije no što su prognozirali u siječnju. U idućoj godini rast bi trebao ubrzati na 1,3%.