13:36 / 02.04.2021.

Autor: Druga strana/HTV

Mnogi žele pomoći, ali veliki problem je birokracija

Donacije i birokracija

Donacije i birokracija

Foto: Druga strana / HRT

Nakon epidemije koronavirusa i potresa puno je potrebitih ljudi, kojima su u pomoć uskočile razne organizacije, poduzetnici i privatne osobe. No veliki problem je birokracija - ima li veće frustracije nego kada odlučite nekome nešto donirati i humanitarno pomoći, a onda obje strane moraju još i platiti porez? Kako proći kroz minsko polje poreznih zakona objasnila je predsjednica sekcije računovođa Hrvatske obrtničke komore Đurđica Mostarčić za HTV-ovu emisiju Druga strana.

- Donacije se mogu dati u puno svrha – zdravstvene i humanitarne potrebe, potrebe za vjerske zajednice i sportske udruge, odgojno-obrazovne ustanove i slično. Zakon jasno kaže kako se donacije mogu dati i fizičkim osobama, kao i organizacijama koje su za takve potrebe registrirane, kaže Mostarčić, popularno zvana "šaptačica poduzetnicima".

Zakon o porezu na dobit i o porezu na dohodak propisao je da se može darovati do 2 posto prošlogodišnjeg prihoda kod trgovačkih društava – ukupni bruto prihodi puta 2 posto su porezno priznata donacija, bez obzira jesu li ti prihodi od prodaje robe ili usluga, ili neki prihodi u koje su ušli prihodi od kamata, tečajne razlike i slično.

- Često se događa da mlade tvrtke žele darivati, no budući da su tek registrirane nemaju taj startni oblik, odnosno prošlogodišnje prihode, pošto tada nisu još ni postojale, te se znaju dogoditi situacije da netko želi donirati, ali ne može, kaže Mostarčić.

- Kod obrtnika se gleda primitak – sve ono što su naplatili, bez obzira da li je to gotovina ili uplata na žiro račun ili naplata u naravi, i to bez pdv-a. Isto tako se pomnoži sa dva posto i to je iznos koji obrtnici mogu donirati, objašnjava.

Privatne osobe, koje žele donirati, isto tako mogu umanjiti svoju poreznu osnovicu.

- Oni trebaju podnijeti jedan dodatan obrazac, u kojem će navesti koliko su darovanja dali, i moraju imati potvrdu od udruge ili ustanove prema kojoj su izvršili ta doniranja. Kod fizičkih osoba gleda se ukupni bruto za prošlu godinu umanjen za obvezne doprinose puta 2 posto – to je iznos koji mogu donirati, kaže.

Mostarčić ističe kako je bitno razumjeti da nisu svako doniranje i akcija humanitarnog karaktera.

- Da bi prijavili humanitarnu akciju, morate dokazati da ste otvorili poseban žiro račun isključivo za tu svrhu, kako bi nadležno tijelo moglo provjeriti na koji način su sredstva prikupljena i utrošena, te da su zaista uplaćena za one kojima je namijenjeno, objašnjava i dodaje kako se također treba priložiti potvrda kako fizička ili pravna osoba, koja pokreće humanitarnu akciju, nije kažnjavana.

Veliki problem nastao je u situaciji kada je veliki broj ljudi pohrlio pomoći potrebitima sa područja stradalih potresom.

- Mi Hrvati volimo pomoći; međutim ta pomoć ponekad može biti otegotna okolnost i nama koji darujemo i onome koji tu pomoć prima – moramo pratiti korak sa državom. U takvim situacijama nije dozvoljeno donirati nekome na privatni račun, jer bi se to protumačilo kao drugi dohodak toj osobi, a onome tko je donirao ne bi bio priznat porezni rashod, objašnjava Mostarčić kako bi se u toj situaciji stvorila porezna obveza u obje strane.

- Potrebno je pričekati da Vlada donese jedan proglas – ove godine se to dogodilo 4. siječnja, gdje je Vlada proglasila da je to stanje jedne teške elementarne nepogode. Od tog trenutka donacije, koje se daju i fizičkim osobama u potrebi, više ne predstavljaju porezni primitak, kaže.

Također, ukoliko poslodavac želi svome radniku uplatiti pomoć za sanaciju njegove nekretnine stradale u potresu, može mu pomoći uplatom na njegov tekući račun, a iznos nije propisan.

- Bitno je da poslodavac o tome vodi propisanu evidenciju, a uplaćeni iznos ne smije biti veći od iznosa utvrđene štete na nekretnini, kaže.

Što je s direktnom pomoći fizičkih osoba prema fizičkim osobama?

Ako jedna fizička osoba želi drugoj osobi pomoći, to se ne bi trebalo raditi putem tekućeg računa te osobe, jer će onda obje strane morati platit porez. Jedina iznimka trenutno je ako se želi pomoći osobi koja je na neki način oštećena u potresu.

- Ukoliko želimo pomoći osobi iz nekog drugog razloga, tada to ne ulazi u ovu mogućnost neoporezivog davanja. U tom slučaju bi trebalo pokrenuti akciju koja se mora prijaviti i potrebno je otvoriti račun na koji će se prikupljati sredstva za fizičku osobu. Po završetku akcije, koja može trajati maksimalno 90 dana, sredstva se isplaćuju fizičkoj osobi, koja mora potpisati dvije potvrde – jedna je da su sredstva primljena, a druga da su sredstva iskorištena za onu namjeru za koju je akcija i pokrenuta, objašnjava Mostarčić.

Ako se sredstva prikupljaju za zdravstvene potrebe, primjerice za operaciju koja nije pokrivena redovnim zdravstvenim ili dopunskim osiguranjem, potrebno je otvoriti žiro račun na ime osobe za koju se sredstva prikupljaju. U slučaju da je prikupljeni iznos veći od onoga koji je naveden kao potreban, nadležni ured dostavlja informaciju koja je trenutno slična ili prva sljedeća akcija, te se višak sredstava prebacuje za tu akciju.

- Na taj način funkcionira kontrola za što su zaista utrošena sredstva, kaže Mostarčić i dodaje: "To je samo u slučaju ako je rečen točan iznos koji je potreban."

Kad se radi o donaciji koja nije u novcu, već u nekoj robi ili usluzi, važno je znati da pravna osoba treba izdati račun, te na računu obračunati i pdv , ukoliko je pravna osoba obveznik poreza na dodanu vrijednost.

- Naravno, na tom računu će napisati da račun sam po sebi ne podliježe plaćanju jer se radi o donaciji. Ono što je bitno je da će taj poduzetnik morati državi podmiriti iznos pdv-a, koji također ulazi u kalkulaciju prošlogodišnjeg prihoda ili primitka, objašnjava Mostarčić i dodaje kako je jedina iznimka slučaj donacije potresom pogođenim područjima.

- Samo i isključivo za tu svrhu ne treba se obračunavati pdv – to su jedine iznimke, dodaje.

Još jedan način davanja donacija su i stipendije, koje se mogu davati učenicima srednjih škola i redovnim studentima, a maksimalan iznos stipendije koji se može primiti je 21 tisuća kuna godišnje. Poslodavcu, koji daje stipendiju, to je porezno priznati trošak, bez obzira radi li se o trgovačkom društvu ili obrtniku.

- Važno je da sa svojim stipendistom potpiše ugovor i da mu stipendiju isplaćuje na njegov tekući ili žiro račun, ističe Mostarčić. Ukoliko poslodavac odluči dati stipendiju u iznosu većem od 21 tisuće kuna, na to će morati platiti porez i doprinose.

Sekcija računovođa HOK-a, na čelu s Đurđicom Mostarčić, uložila je prigovor i zahtjev da donacije prema udrugama, odgojno-obrazovnim ustanovama, sportskim udrugama i slično, budu oslobođene plaćanja pdv-a.

- Na ovaj način, poduzetnici koji žele donirati, opterećeni su s tih 25 posto koje moraju platiti, smatra Mostarčić.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!