Moody's potvrdio rejting Hrvatske 'A3'

Agencija Moody's potvrdila je u petak važeći rejting Hrvatske 'A3', uz stabilne izglede, istaknuvši "snažne institucije i sustav upravljanja", ali i izloženost gospodarstva promjenama u vanjskoj potražnji zbog "koncentracije u turizmu".

Potvrda ocjene hrvatskih dužničkih papira 'A3' odražava ocjenu agencije da će Hrvatska i dalje imati "efikasne institucije" i "solidnu fiskalnu poziciju, uz "robustan gospodarski rast, navode.

Ocjena 'A3' signalizira ulagačima da hrvatski nosi mali kreditni rizik.

- Snažne institucije i sustav upravljanja ključan su pozitivan faktor za kreditnu sposobnost Hrvatske, napominju, a najnoviji je dokaz, kako navode, efikasna provedba Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.

Plan je obuhvatio, između ostalog, izmjene zakona o mirovinama i radu koji bi trebale povećati ponudu radne snage.

Fiskalna metrika postupno će slabiti paralelno pojačanim pritiscima u smjeru veće potrošnje, ali profil hrvatskog javnog duga ostat će i dalje pozitivan kreditni faktor, a dostupnost zaduživanja i dalje će podržavati pozitivnu ocjenu hrvatskog duga.

Gospodarski rast bit će snažniji od srednjoročnog trenda iskazanog u stopi rasta od dva posto i podržati kontinuirano približavanje dohotka s ostatkom EU-a, procjenjuju u Moody'su.

Stabilna prognoza za ocjenu hrvatskih dužničkih papira zrcali uravnotežene rizike za ocjenu A3, objašnjavaju u agenciji.

Plenković: Moody's potvrda pokazuje otpornost hrvatskog gospodarstva

Premijer Andrej Plenković poručio je da je ocjena jedne od vodećih svjetskih rejting agencija potvrda mjera koje Vlada poduzima u okolnostima geopolitičkih neizvjesnosti i vanjskih šokova.

- U okolnostima geopolitičkih neizvjesnosti i vanjskih šokova, ocjena jedne od vodećih svjetskih rejting agencija još je jedna potvrda da Vlada poduzima kvalitetne mjere kako bi zaštitila standard građana i otpornost gospodarstva, poručio je Plenković.

Dodao je da Moody's visoku razinu kreditnog rejtinga povezuje sa snažnim institucijama, stabilnim gospodarskim rastom i odgovornim upravljanjem javnim financijama.

- To će i dalje biti u fokusu našeg djelovanja, istaknuo je.

Plenković je posebno izdvojio provedbu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, za koji je rekao da je u izvješću Moody'sa prepoznat kao važan čimbenik.

- Uspješno ispunjenje reformi i investicija u okviru NPOO-a omogućilo je Hrvatskoj značajna europska sredstva za brži razvoj i realizaciju brojnih projekata, naveo je premijer.

Dvojaki efekt

Javni dug trebao bi se stabilizirati na razini od oko 56 posto BDP-a do kraja 2027. i potom postupno porasti prema 60 posto, izračunali su u Moody'su.

Proračunski manjak trebao bi se zadržati blizu tri posto BDP-a. 

Veća potrošnja na mirovine i socijalnu skrb, te na obranu dodatno će pojačati pritisak u smjeru većih rashoda, uz nužna značajna ulaganja u infrastrukturu i u ublažavanje klimatskih promjena.

No, pojedine stavke u toj potrošnji ujedno će poduprijeti i gospodarski rast, napominju.  

I dostupnost zaduživanja bit će slabija paralelno sve snažnijem utjecaju viših troškova zaduživanja. 

Kamate će u 2027. i 2028. porasti na 3,4 posto proračunskog prihoda, s 3,0 posto u 2025., pokazuju njihovi izračuni.

Koncentracija u turizmu

Hrvatsko je pak gospodarstvo "koncentrirano u turizmu" pa je još više izloženo promjenama u vanjskoj potražnji. Ograničeni kapaciteti ujedno će u sve većoj mjeri ograničavati doprinos turizma gospodarskom rastu.

Utezi gospodarskoj aktivosti bit će i u predstojećem razdoblju slabo poboljšanje produktivnosti, unatoč reformama povezanim s planom za otpornost i oporavak, smatraju u Moody'su, izdvojivši i nepovoljnu demografiju.

Agencija očekuje da će se gospodarski rast do 2031. približiti potencijalu iskazanom u stopi rasta od oko dva posto.

Presudna putanja duga

Napominju da bi mogli razmotriti podizanje kreditnog rejtinga Hrvatske ako javni dug promijeni prognoziranu uzlaznu putanju i ako se počne značajno smanjivati, kroz dulje vremensko razdoblje, poduprt smanjivanjem proračunskog minusa.

Pozitivan faktor bili bi i dokazi da reforme i ulaganja snažnije utječu na potencijal rasta hrvatskog gospodarstva no što trenutno očekuju.

Sniženje hrvatskog rejtinga mogli pak razmotriti bude li javni dug rastao znatno brže no što trenutno očekuju, između ostalog i zato što vlada srednjoročno nije provela mjere fiskalne prilagodbe.

Iako takav ishod nije vjerojatan, negativan utjecaj na kreditni profil Hrvatske mogao bi iznjedriti i scenarij daljnje eskalacije geopolitičkog rizika, posebno u kontekstu značajne operacije protiv neke članice EU-a ili NATO-a u Europi, dodaju.