Mrak Taritaš i Maras o zagrebačkom manjku većem od milijarde kuna

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ustvrdila je kako je zbog manjka od milijardu kn u zagrebačkom proračunu očito došlo do panike, dodavši kako će sve na kraju platiti građani Zagreba.

Predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš ustvrdila je kako je zbog manjka od milijardu kuna u zagrebačkom proračunu očito došlo do panike jer je pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik o tome pisala gradonačelniku, dodavši kako će sve na kraju platiti građani Zagreba.

- Na to smo upozoravali kada su gradski zastupnici zadnji put raspravljali o izvršenju proračuna i prijedlogu proračuna za ovu godinu, podsjetila je Mrak Taritaš u izjavi novinarima pred zagrebačkom Gradskom skupštinom.

Juroš Pečnik je u pismu gradonačelniku Milanu Bandiću i čelnicima Gradske uprave upozorila da je manjak u gradskom proračunu krajem prošle godine premašio milijardu kuna te je od njih zatražila hitno ograničavanje potrošnje. To nije počelo jučer, ustvrdila je Mrak Taritaš, podsjetivši na troškove pročistača za otpadne vode i Arenu Zagreb.

- Kada smo govorili o projektu roditelj - odgajatelj upozoravali smo da je to užasan teret za gradski proračun i rekli smo da ćemo na kraju godine imati stavku od 400 milijuna kuna u proračunu vezanu uz to, kazala je i dodala:

- Sve što kao oporbeni zastupnici govorimo već 2,5 godine sada je i nadležna pročelnica Ureda za financije napisala gradonačelniku, ali to još nije sve. Tu nije uračunato 570 milijuna kuna vezanih uz žičaru, tu je i problem ZET-a jer se nikad ne zna koliko su ZET-ove karte koštale, upozorila je.

- Kada se gradonačelnik ponaša kao "pijani milijarder", kad misli da sve može i da je sve dopušteno, u jednom času sustav se počinje raspadati i hitno treba napraviti rebalans, jer su i prihodi proračuna znatno manji, kaže čelnica GLAS-a.

Mrak Taritaš o tome je govorila i gostujući u emisiji Hrvatskog radija "Oporbeni zarez".

Maras najavio referendum za opoziv Bandića

Predsjednik zagrebačkog SDP-a Gordan Maras najavio je u ponedjeljak pokretanje referenduma za opoziv Bandića, a na pridruživanje toj inicijativi pozvao je sve kojima je stalo do Zagreba, pa i HDZ.

- Mislim da više vremena nemamo. Pozivamo sve one kojima je stalo do Zagreba, građane, opozicijske stranke, zastupnike u Gradskoj skupštini, da se priključe pozivu za opozivom gradonačelnika Bandića, kazao je Maras na konferenciji za novinare.

Za medijsku objavu dokumenta o rastu gradskog duga Maras je rekao kako potvrđuje ogromnu štetu koju Bandić nanosi gradu.

- To je jasno svima, a nije jasno samo onima koji se grčevito drže svojih funkcija, gradonačelniku Bandiću i premijeru Andreju Plenkoviću, istaknuo je te pozvao HDZ da se odmakne od Bandića.

- Svi koji žele dobro Zagrebu podržat će inicijativu o opozivu, poručio je Maras.

Napomenuo je kako se prema Zakonu o lokalnoj i područnoj samoupravi izabrani gradonačelnik može opozvati na referendumu. Raspisivanje referenduma za opoziv može se predložiti u Gradskoj skupštini dvotrećinskom većinom ili prikupljenim potpisa građana.

Maras je naglasio kako je riječ o zahtjevnoj inicijativi, ali da to nije isprika SDP-u da kao odgovorna oporbena stranka ne pokuša nešto napraviti.

Komentirao je i ugovor o kupoprodaji stana po kojemu je gradonačelnikova supruga Vesna Bandić 2018. prodala kuću u Preradovićevoj 13 bivšem šefu uprave Adris Grupe Anti Vlahoviću po cijeni od 150 tisuća eura. Bandić je ranije kazao da je upravo prodajom te kuće njegova supruga, koja nema prijavljene prihode, došla do novca za kupnju luksuznog stana u novogradnji.

- Tu se sigurno radi o korupciji jer nije transparentno. Bandićeva supruga za derutnu kućicu dobila je skoro četiri tisuće eura po kvadratu, a s druge strane novogradnju kupuje za 1400 eura, istaknuo je Maras.

Ustvrdio je kako je ta kupoprodaja trebala biti prijavljena u imovinsku karticu zagrebačkog gradonačelnika do kraja 2018. godine, što nije napravljeno.

Stojak: Loši projekti omča oko vrata

Predsjednik zagrebačkog HNS-a Tomislav Stojak izrazio je zabrinutost stanjem gradskih financija poručivši Bandiću da nema pravo iza sebe ostaviti "proračunski ponor". Stojak je priopćio da je ovakvo financijsko stanje rezultat višegodišnjeg lošeg i neodgovornog upravljanja novcem Zagrepčana od strane Bandića i Gradske uprave, koje je prozvao za loše planiranje proračuna, prekomjerno trošenje na rashodovnoj strani posebno zbog velikog i nepotrebnog zapošljavanja. Gradske vlasti prozvao je i zbog loših projekata koji su "postali omča oko vrata zagrebačkim financijama", navodeći kao primjer projekt "Roditelj odgajatelj" koji je već sada dosegao razinu od više od 400 milijuna kuna godišnje, prema prvotno planiranih 120 milijuna kuna.

Također, dodaje Stojak, žičara Sljeme gradi se isključivo kreditnim sredstvima u iznosu većem od 500 milijuna kuna umjesto sredstvima EU, a ZET, koji je nositelj projekta, godišnje iz gradskog proračuna dobije između 500 do 600 milijuna kuna subvencija da bi uopće mogao normalno poslovati.

Manjak u blagajni grada Zagreba

Zagrebački gradski Ured za financije izvijestio je da proračunski manjak Grada za prošlu godinu iznosi oko 400 milijuna kuna, uz preneseni manjak iz prethodnog razdoblja od 628,9 milijuna kuna, ukazavši pritom na negativan utjecaj poreznih reformi na gradske prihode.

Priopćenje Ureda uslijedilo je nakon što je Jutarnji list objavio da je pročelnica Gradskog ureda za financije Daniela Juroš Pečnik prošli tjedan vodstvu grada, na čelu s gradonačelnikom Milanom Bandićem, uputila "upozoravajući dopis" u kojem navodi da je manjak u proračunu Grada Zagreba krajem prošle godine premašio milijardu kuna.

- Dokument iznesen u javnosti uobičajeni je interni dokument koji se čelnicima gradskih upravnih tijela u sličnom obliku šalje radi postizanja bolje proračunske discipline, pojašnjavaju iz Ureda za financije.

Poslovanje u prošloj godini

Godišnji izvještaj za 2019. godinu još nije završen, navodi Ured, a procjena manjka iznosi oko 400 milijuna kuna, dok je preneseni manjak iz prethodnog razdoblja 628,9 milijuna kuna.

- Sukladno propisima iz područja proračunskog računovodstva, manjak je moguće pokriti sukcesivno u duljem vremenskom razdoblju. Pokriće prenesenog manjka iz prethodnog razdoblja u iznosu od 628,9 je već predviđeno projekcijom proračuna za 2021. (253 milijuna kuna) te u 2022. godini (375,9 milijuna kuna), navode iz Ureda.

Grad će utvrditi mjere za stabilno održivo poslovanje

Najavljuju da će Grad nakon utvrđivanja konačnog rezultata za prošlu godinu, provesti analizu postojećeg financijskog stanja i uzroke negativnog poslovanja te utvrditi mjere za stabilno održivo poslovanje, kao i razmotriti mjere koje mogu dovesti do povećanja prihoda, poboljšanja naplate potraživanja te racionalizacije poslovanja.

- Cilj je ostvariti uštede na stavkama koje nisu neophodne za nesmetano funkcioniranje Grada te osigurati dostatna sredstva za ulaganja u prioritetne kapitalne projekte Grada, za stečena socijalna prava, podmirenje stvorenih obveza kao i za pokriće manjka iz prethodnog razdoblja, poručuju.

Negativan utjecaj poreznih reformi na gradske prihode

U priopćenju Ured posebno naglašava da tri četvrtine gradskih prihoda čine prihodi od poreza na dohodak, a da su sve porezne reforme išle u smjeru poreznog rasterećenja plaća građana i gospodarstva što se, napominju, istovremeno negativno odrazilo na najvažniji prihod Grada.

Upozoravaju i da, pored toga, sav prihod prikupljen od poreza na dohodak na području Grada Zagreba ne ide na račun proračuna Grada, već se dio toga (trenutno 17 posto) izdvaja za fiskalno slabije lokalne jedinice u Hrvatskoj.

Zagrepčani su tako, u razdoblju od 13 godina (2007.-2019.) za druge jedinice izdvojili preko 10,1 milijardi kuna, ističu iz gradskog Ureda za financije u priopćenju, uz objavu tablice izdvajanja po godinama.

- Koliko je negativan utjecaj svih poreznih reformi na prihode Grada najbolje govori činjenica da je prosječna stopa rasta prihoda Grada do 2007. godine iznosila 14,27 posto dok nakon te godine do danas ona iznosi svega 0,74 posto, upozorava Ured.

Utjecaj nove porezne reforme

Procjenjuje da će na dodatno smanjenje poreznih prihoda Grada neosporno značajno utjecati (s otprilike pola milijarde kuna) i odredbe nove porezne reforme (u primjeni od 1. siječnja) kojima je u sustavu dohotka došlo do ukidanja poreza na dohodak za zaposlene u dobi do 25 godina i uvođenja olakšica od 50 posto poreza na dohodak za zaposlene u dobi od 25 do 30 godina, kao i izmjene Zakona o porezu na dohodak kojima je podignut i neoporezivi dio dohotka mjesečno na 4.000 kuna, iako su za ovu izmjenu Gradu osigurane kompenzacijske mjere.

Unatoč svemu, ističu iz Ureda, Grad je u navedenom razdoblju učinio jako puno na području podizanja standarda života svojih građana te je izgrađeno i u funkciju stavljeno niz objekata javne namjene, a značajna su ulaganja u prometnu i komunalnu infrastrukturu, a vrlo su značajna i ulaganja u području socijalnih prava, odgojno-obrazovnog standarda te u području demografske politike.

S jedne strane se bilježi gospodarski rast te rast BDP-a kojemu Grad svojim aktivnostima značajno pridonosi, i s osnova kojih bi Grad trebao bilježiti rast i na prihodnoj strani svoga proračuna, naglašavaju iz Ureda te upozoravaju da istovremeno porezne reforme koje idu na financijsku štetu velikih gradova koče njihov daljnji razvoj te dovode u pitanje zadržavanje postignutog standarda.