Savić: Proračun je održiv i razvojan; Stojić i Drezgić upozoravaju na rizike

Proračun za 2026. Vlada je ocijenila socijalnim, održivim i razvojnim. Na tu temu u HRT-ovoj emisiji "U mreži Prvog" gostovali su poseban savjetnik Vlade za ekonomiju Zvonimir Savić, glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić i dekan riječkog Ekonomskog fakulteta Saša Drezgić.

Na početku rasprave posebni savjetnik Vlade za ekonomiju Zvonimir Savić osvrnuo se na temeljne odlike proračuna.

Istaknuo je kako je "točno da je plan proračuna za 2026. socijalan, održiv i razvojan" te dodao da je u Vladi i Ministarstvu financija napravljen razvojni, ali prije svega održiv proračun.

- Preko 50 posto svih rashoda odlazi na mirovine, naknade građanima i rashode za zaposlene, a to je oko 55 posto proračuna, objasnio je.

Naveo je i konkretne stavke rasta rashoda.

- Predviđeno je i povećanje rashoda za mirovine i mirovinska primanja za 2026., i iznosi oko milijardu eura. To je vezano uz usklađivanje i plan Vlade da raste standard i čuva se kupovna moć stanovništva, rekao je, dodavši da rastu i investicijski rashodi.

- Povećanje rashoda za zdravstvenu infrastrukturu od nekih 183 milijuna eura, za energetsku obnovu, infrastrukturu, elektroenergetske sustave i plinovod gotovo 300 milijuna eura. Tu je i povećanje za demografske mjere za 124 milijuna eura te ulaganja u znanstveno-istraživačke djelatnosti za 116 milijuna eura, objašnjava.

- Iduće godine očekujemo gospodarski rast od 2,7 posto. To je nešto sporije nego ove godine, ali nas i dalje stavlja među države s najvećim stopama očekivanog gospodarskog rasta u 2026. godini, rekao je Savić.

Dodao je da vse proračunski deficit čvrsto drži ispod 3 posto BDP-a.

Savić: Čak 14 država EU-a iduće godine očekuje proračunski deficit veći od našeg

- Očekuje se 2,9 posto BDP-a. Četrnaest država EU-a za iduću godinu očekuje veći proračunski deficit od hrvatskoga, istaknuo je.

Govoreći o prihodima, naglasio je da rast gospodarstva omogućuje i rast poreznih prihoda, osobito PDV-a.

- Očekujemo rast prihoda od PDV-a preko 6 posto. Dakle, imamo socijalno održiv i razvojan proračun, zaključio je Savić.

Stojić: Rast plaća u javnom sektoru treba zaustaviti

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić komentirao je proračun iz perspektive poslodavaca.

- Mi tu podržavamo ministra financija kada kaže da bi trebalo zaustaviti rast plaća u javnom sektoru, rekao je.

Objasnio je razloge.

- Masa plaća, kad gledamo središnji proračun, u tri je godine narasla 72 posto. Kada promatramo konsolidiranu državu i to usporedimo s članicama EU-a, imamo rekordno povećanje ukupne konsolidirane mase plaća od 46 posto kroz dvije godine - i po tome je Hrvatska apsolutni rekorder, istaknuo je Stojić.

Dodao je da je pozitivno što se sada planira rast mase plaća ispod nominalne stope rasta BDP-a, ali upozorio je na određene pritiske.

- Prisjetimo se da je u rebalansu od prije mjesec i pol priznato stvarno stanje pa se masa plaća morala podići za 4 posto. I lani se planiralo praktički realno zamrzavanje plaća u javnome sektoru, što pokazuje da su pritisci od strane interesnih skupina vrlo snažni, rekao je.

Upozorio je i na pregovore o dodatnom povećanju masa plaća.

- Moglo bi se dogoditi da konačni prijedlog bude veći od nominalne stope rasta BDP-a. To se po našem sudu nikako ne bi smjelo dogoditi jer Hrvatska već sada ima napregnutu prognozu deficita od 2,9 posto, naglasio je.

Drezgić: Proračun je prekrasan, ali nedostaju dugoročne reforme

Dekan Ekonomskog fakulteta u Rijeci Saša Drezgić dao je svoje viđenje proračuna.

- Kad se pogleda ovaj proračun, on je zaista prekrasan, rekao je.

- Vodilo se računa o socijalnim potrebama, izdaci za mirovine značajno su porasli, a čak i kategorije poput sporta imaju povećanja, naglasio je.

Dodao je da investicije nisu zanemarene, ali upozorio je:

- Sve što se vidi je prekrasno, treba reći i da već dugo vodimo odgovornu fiskalnu politiku. Međutim, ono što je sigurno povezano s porastom plaća u javnom sektoru, a to je i na rebalansu 2025. godine - mi smo već počeli usklađivati projekciju udjela javnog duga u BDP-u na gore, puno su ambicioznije bile projekcije u smislu spuštanja razine javnog duga, a sad je to već na rubu. Deficit je blizu 3%, a udio javnog duga bit će blizu 60%, odnosno neće znatno padati kao što je prije planirano. To je svakako zbog toga što su se povećali rashodi, naglasio je.

Govoreći o plaćama u javnom sektoru, rekao je kako ih je bilo potrebno povećati jer se dugo nisu povećavale kako je trebalo, no daljnje povećanje i gomilanje rashoda nisu održivi, istaknuo je.

Dodao je još jednu primjedbu.

- Pitanje je u onome što se kod nas ne vidi, naglasio je.

"Na strani rashoda se ništa ne događa"

- Ovaj prekrasan proračun omogućen je i značajnim prihodima iz fondova EU-a, ali i prihodima od turizma. Međutim, na strani rashoda mi se čini da se ništa ne događa. Izostaju dugoročne reforme u zdravstvu i drugim sektorima, rekao je.

Osvrnuo se i na sredstva za konkurentnost gospodarstva.

- Vidimo izdašna sredstva koja idu u smjeru konkurentnosti gospodarstva, ali nisam siguran da "targetiraju" ono što je potrebno. Da budem konkretniji - mnogo se ulaže u sekundarne investicije, energetske izvore i slično. Međutim, pitanje je ulažemo li u osnovne djelatnosti poduzeća i gospodarskih sektora kako bi postala produktivnija, završio je Drezgić.

- Neki sektori su nam već sad ugroženi, naglasio je.

Cijelu emisiju pogledajte u nastavku: