Na 'crnoj listi' 291 poslodavac: Kako država suzbija neprijavljeni rad?

Nakon izmjena zakonskih rokova i uvjeta traje brisanje stotina poslodavaca s takozvane crne liste. Tko na toj listi završava, koliko ona odvraća od rada na crno i koliko smo uspješni u borbi protiv neprijavljenog rada? 

Ivan Vidiš, državni tajnik u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, kazao je za HTV kako je na tzv. crnoj listi 291 poslodavac, dok ih je recimo lani u nekim vršnim periodima bilo i do 700.

- To dokazuje da neprijavljeni rad kao pojava stvarno postoji. Siguran sam da smo kao društvo to uspjeli staviti na dnevni red. Pojava neprijavljenog rada je opasna i iznimno štetna za radnike koji su u nepovoljnoj poziciji, rekao je Vidiš.

- Nismo sretni kada se moraju naplaćivati kazne i objavljivati liste, ali to sigurno ima odvraćajući učinak. Trudimo se djelovati preventivno, poručio je.

Vjeruje kako je zakon polučio učinak prvenstveno u smislu onih koji su "na svojoj koži osjetili kazne".

- Kazne nisu nešto značajnije u odnosu druge države članice EU-a, ali su pozamašne. Primijećujemo da se sve više poslodavaca raspituje kako sve raditi po propisima i da su sami radnici svjesni da je to štetno za njih. Podsjećam, ako se utvrdi neprijavljeni rad, onda se radnicima retroaktivno moraju isplatiti plaće, rekao je Vidiš. 

Naglasio je kako u cilju suzbijanja rada na crno surađuju s Državnim inspektoratom i Poreznom uprvom.

- Iznimno smo digitalizirani, puno toga vidimo u realnom vremenu. Uz nove alate, imao bolji pregled situacije, lakše prepoznajemo gdje bi mogli biti rizici i i lakše i ciljanije se rade nadzori, rekao je državni tajnik.

Ključni uvjeti da netko završi na crnoj listi su - rad bez radne dozvole, rad bez ugovora o radu i bez prijave na obvezno osiguranje.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: