Obitelj iz Kanade na Šolti sadi 20 hektara vinograda autohtonih sorti

Na južnim padinama Šolte niču veliki i zanimljivi vinogradi. Za sada malo manje od 8, a u budućnosti i do 20 hektara površine, pokrit će autohtone sorte. Neke se od njih sade na poseban, nerijetko zaboravljen starohrvatski način.

Ulaganje u vinogradarstvo na Šolti u ovom je trenutku vjerojatno najveće takvo u Hrvatskoj. Priču posebno zanimljivom čine ulagači - riječ je o jednoj kanadskoj obitelji.

U samo nekoliko tjedana, na obroncima otoka posađeno je oko 50 tisuća trsova.

- Sada to sve izgleda jednostavno i iako sve lijepo pripremljeno izgleda kao ova oranica, ali nekad davno je tu bila jedna divljina. Potreban je veliki entuzijazam i strast da mi to sve pronađemo. U početku je bilo dosta teško i neizvjesno, izazovno, rekao je enolog Slaven Jelčić.

U dvije godine u vinograde i vinariju u Kaštelima uloženo je oko 15 milijuna eura. Projekt je počeo susretom enologa i bračnog para Young koji je svog sina, nekadašnjeg reprezentativca Kanade u bacanju diska, posjetio na treninzima u Splitu. 

- Preko Google Eartha počeli smo pretraživati lokacije sa suhozidima te smo se fokusirali na veće parcele. Zaključili smo - ako je netko nekada raskrčio toliko zemlje, onda je sigurno riječ o kvalitetnom tlu, otkrio je Robert Young, vlasnik vinograda i vinarije.

- Zaljubio sam se u zemlju, a cijeli svoj život htio sam imati farmu. Kada smo otkrili Hrvatsku i njezine ljepote, bilo je jednostavno osmisliti život u njoj, i to smo zaista i učinili, nadovezao se Jordan Young, vlasnik vinograda i vinarije.

Autohtone hrvatske sorte i način uzgoja

Na vinogradima će se, među ostalim, saditi babić, dobričić, grk i pošip. Oko 80 posto za sada posađenih trsova su 'divljake', kako se kaže u Dalmaciji, na koje će se kalemiti autohtone sorte. 

- Starinski taj uzgoj i to zove se još račvasti uzgoj. Bled neki ga zovu starohrvatski znači to znači da loza raste slobodno. Nije na žici i razmaci su malo drukčiji. Ona se sadi dosta uže znači metar i 40 cm nam je razmak od reda do reda i metar je od veza do loze i ona će slobodno rasti, pojasnio je agronom Ante Zorić.

- Za razvoj otoka to sigurno znači puno, ponajprije kada se radi o investiciji. Otvorit će se neka nova radna mjesta i dobit ćemo još jedan brend, ustvrdio je načelnik Šolte Nikola Cecić-Karuzić.

Obnavljaju se stari i grade novi suhozidi. Cilj je posaditi 120 tisuća trsova. Za nekoliko godina po urodu se planira proizvesti najviše 200 tisuća boca vina.