Na ZV otvoren jubilarni Zagrebački obrtnički sajam zanimanja

Na Zagrebačkom Velesajmu danas je otvoren 10. Zagrebački obrtnički sajam sajam zanimanja, u organizaciji Obrtničke komore Zagreb i uz podršku Grada Zagreba, Zagrebačke županije, gradova iz zagrebačkog prstena, Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih i Ministarstva gospodarstva.  

Budući srednjoškolci imaju priliku upoznati različite obrtnike

Taj dvodnevni jubilarni sajam zanimanja otvoren je za sve zainteresirane buduće srednjoškolce u paviljonu 7/7A, a program s više od 60 raznih obrtničkih i strukovnih zanimanja u dva dana posjetit će više od 6 000 djece završnih razreda osnovne škole koji su u potrazi za budućim zanimanjem, izvijestili su iz HOK-a.

Na obrtničkom sajmu budući srednjoškolci imaju priliku na jednom mjestu upoznati različite obrtnike, iz prve ruke čuti iskustva i uspješne priče obrtnika i steći uvid u najnovije svjetske trendove.

Iz Obrtničke komore Zagreb ističu i kako su svojim aktivnostima uspjeli zainteresirati osnovnoškolce za obrtničke i srednje strukovne škole s obzirom na to da je broj djece upisane u obrtničke i srednje strukovne škole dosegao 71 posto od svih novoupisanih učenika u srednjih škola.

Tomašević: Zagrebački obrtnički sajam izrazito je bitan projekt

- S nama je danas 25 strukovnih škola iz Grada Zagreba i Zagrebačke županije koje zajedno s Obrtničkom komorom Zagreb surađuju na ovom projektu. Smatramo da je deset godina održavanja Zagrebačkog obrtničkog sajma izravno utjecalo na povećanje broja upisa u obrtničke i srednje strukovne škole. Drago mi je što učenici na jednom mjestu mogu upoznati obrtnike i obrtnička zanimanja i odabrati smjer svoje budućnosti, istaknuo je predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar.

Gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević naglasio je kako je Zagrebački obrtnički sajam izrazito bitan projekt u sklopu kojeg učenici osnovnih škola imaju priliku na jednom mjestu vidjeti koje srednje strukovne škole postoje u njihovom okruženju, a sudjelovanjem na sajmu mogu izabrati svoje buduće zanimanje.

- Na nama je da potičemo mlade na odabir srednjih strukovnih škola jer upravo Grad Zagreb i zagrebačko područje treba obnoviti, a za to nam trebaju obrtničke ruke, istaknuo je Tomašević.

Dodao je kako je upravo u Gradu Zagrebu 60 posto svih srednjoškolaca upisano u srednje strukovne škole te kako Grad Zagreb jedini u Hrvatskoj ima tri strukovne škole sa statusom centara regionalne kompetentnosti, za koje će Grad dodatno uložiti oko 30 milijuna eura iz fondova EU.

Kazao je i da je Grad Zagreb učetverostručio financijska sredstva s 1,5 milijuna izdvojenih eura u prošloj godini na šest milijuna eura u ovoj godini.

Zagrebčki obrtnički sajam sajam zanimanja traje još i sutra, a ulaz je besplatan.

Zagreb ima samo dva muška krojača

Broj obrta u Hrvatskoj - raste. Prošle godine otvoreno je 10 posto više obrta u odnosu na godinu prije, a u odnosu na 2014. veći je za gotovo 60 posto.

Najviše obrta lani otvoreno je u uslužnom zanatstvu - čak 8213. Raste broj frizera i kozmetičara te obrta za čišćenje - a istodobno neki obrti nestaju. U gradu Zagrebu ostao je samo 1 klobučar, a od 100 zlatara - njih petnaestak. 

Odjeću i obuću sve više bacamo, sve manje popravljamo. U Zagrebu, gradu u kojemu živi gotovo 800 tisuća stanovnika, samo su dva muška krojača.

Kvalitetan krzneni kaput bio je i ostao luksuz, no ipak od prodaje njegov je otac, koji je i pokrenuo posao, mogao živjeti.

- Danas više ne mogu zaraditi, mogu opstati eventualno, ako platim troškove sve i ostane za život zadovoljan sam. Zato recimo i moja djeca nisu u tom sistemu više, poručio je krznar Gordan Dvoravić. 

-Neće nastaviti?

- Ne, neće. Sin je položio za majstora, ali nema interes. Tko zna, možda se predomisli, dodao je. 

Posljednji kišobranar - Tomislav Cerovečki 

Posljednji kišobranar je Tomislav, koji godišnje izradi dvije tisuće kišobrana, svaki unikatan, rađen s posebnom pažnjom do zadnjeg detalja.

Teških razdoblja je bilo, ali zatvaranje ne dolazi u obzir.

- Ne, nikad, nikad, jer organiziran je takav posao da uvijek imate nešto raditi i sad kroz mojih već 35 godina rada bilo je vremena da nitko nije ušao u dućan, kad po mjesec dana nisi prodao nijedan kišobran, ali mi to volimo raditi i trpaš u skladište i dođe trenutak - klik kad se otvori, naglasio je kišobranar Tomislav Cerovečki.

Kako bi zainteresirali mlade da postanu obrtnici, da stvaraju i rade za sebe, u Obrtničkoj komori svake godine organiziraju sajam gdje se učenici imaju prilike okušati u nekome od 63 zanata.

- Imamo povećan upis i navalu na srednje strukovne škole, tako da su neke morale tražit otvaranje novih razreda, a neke povećanje broja učenika u razredu, rekao je predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar.

Otvoriti obrt je najjednostavniji način poslovanja

HRT-ova reporterka Marisabel Majić rekla je u središnjem Dnevniku HTV-a kako se mladi interesiraju za obrtnička zanimanja.

Predsjednik Obrtničke komore Zagreb Antun Trojnar rekao je da se obrti pomalo vraćaju.

- Na Zagrebačkom obrtničkom sajmu zanimanja htjeli smo mladima prenijeti i upoznati ih sa strukama, sa zanimanjima kako bi neki stari tradicijski obrti nastavili dalje. Imamo povećane upise u srednje strukovne škole. Imamo povećani interes za samo obrtništvo. Zadnje dvije godine, svake godine, imamo po 10 posto više upisanih obrta, dodao je.

Je li manja motivacija pri otvaranju obrta s obzirom na razne birokratske mjere? Trojnar je naglasio da je baš suprotno.

- Danas otvoriti obrt je najjednostavniji način poslovanja, pogotovo paušalni obrt. Samim time imamo i povećani broj obrta, jer puno ljudi otvara obrt da bi lakše poslovali i da bi što legalnije poslovali, rekao je.

- Cijeli obrtnički sustav s Hrvatskom obrtničkom komorom podržava da se što više djece upiše u jedinstveni sustav obrazovanja po jednom modelu. Samim tim to znači da djeca osnovno obrazovanje stječu u školama, u srednjim strukovnim školama, a praksu provode u obrtničkim radionicama. To je najjednostavniji i najbolji način da učenik kada završi srednjoškolsko obrazovanje bude odmah sutra na tržištu rada. Taj model se pokazao kao najbolji, jer djeca koja završe srednjoškolsko strukovno obrazovanje mogu odmah biti na tržištu rada i mogu odmah raditi, poručio je.