Nafta pala pa opet porasla, rastu i cijene hrane

Zbog vijesti o primirju i otvaranju Hormuškog tjesnaca znatno su pale cijene nafte na burzama. U Londonu je - u terminskim ugovorima odmah pojeftinila 13 posto i kliznula ispod 100 dolara po barelu - na 94,9. Danas je, pak, na londonskoj burzi barel bio skuplji - prodavao se po 97,17 dolara. Situacija na Bliskom istoku utječe i na cijenu plina, a posljedično i cijenu gnojiva - što se odražava na poljoprivrednu proizvodnju diljem svijeta.

Unatoč sukobima u blizini Hormuškog tjesnaca njegove su vode mirne jer Iran slabo propušta tankere koji ondje tjednima plutaju natovareni dragocjenim teretom. Nestabilne cijene nafte, danas su opet porasle.

U Hormuzu stoji velik dio globalne opskrbe ukapljenim prirodnim plinom iz Perzijskog zaljeva.

Tvornice umjetnih gnojiva koje upotrebljavaju prirodni plin kao ključnu sirovinu zaustavile su ili smanjile proizvodnju.

- Preko Hormuškog tjesnaca prevozi se 30% gnojiva, 35% nafte, oko 25% prirodnog plina i 45% sumpora. To su važne su sirovine za proizvodnju poljoprivrednih proizvoda. Nastavi li se ovakva situacija, poljoprivrednici će morati odlučiti hoće li saditi manje ili isto s manje sirovina, istaknuo je Maximo Torero, glavni ekonomist Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a.

Vlade diljem Europe smanjuju poreze na gorivo kao odgovor na energetsku krizu.

Irska vlada to nije učinila pa već četiri dana diljem zemlje poljoprivrednici i prijevoznici prosvjeduju.

- S obzirom na cijenu koju plaćamo za gorivo, vjerojatno me dva mjeseca dijele od propasti. Nemamo izbora i ne tražimo mnogo, kazao je poljoprivrednik Christopher Duffy. 

Poljoprivrednici koji nemaju zalihe goriva i umjetnog gnojiva tijekom vrhunca sezone sadnje i prihrane sredstva za proizvodnju primorani su plaćati mnogo više. Iako o gnojivima proizvedenima u zemljama Zaljeva najviše ovise azijske zemlje, cijene dušičnih i sumpornih gnojiva u Europi su porasle i do 45 posto.

- Smanjenje opskrbe gnojivom povećat će troškove poljoprivrednika. Zbog toga će se smanjiti prinosi, a u najgorem slučaju i propasti usjevi sljedeće sezone. Troškovi će utjecati na cijenu hrane, što će se pak prenijeti na potrošače, kazao je Carl Skau, zamjenik izvršnog direktora Svjetskog programa za hranu.

Uz rat na Bliskom istoku europski poljoprivrednici, pa time i potrošači, trpe zbog ovisnosti Europe, posebice istočnoeuropskih zemalja, o uvozu ruskog umjetnog gnojiva, ali i gubitka jeftinog ruskog plina potrebnog za njegovu proizvodnju. Rusija je jedan od najvećih svjetskih izvoznika dušičnih gnojiva. Europska unija i dalje ih od nje kupuje, ali uz povećane carine, regulatorne pritiske i političku neizvjesnost koja dodatno destabilizira tržište.