Najneizvjesnija i najteža sjetva u novijoj povijesti

Proljetna sjetva je vjerojatno najneizvjesnija i najteža u novijoj povijesti. Nezapamćen rast cijena repromaterijala udarac je koja mala gospodarstva bez ozbiljne pomoći države neće izdržati. Veliki su na vrijeme osigurali dovoljno gnojiva, pesticida i goriva, ali mali nisu. Troše posljednje zalihe za gnojidbu pšenice i uljane repice. Udarne proljetne kulture, kukuruz, suncokret i soja, sijat će se na 450.000 hektara. No zbog visokih cijena mnogi "važu" hoće li uopće kupovati mineralna gnojiva. 

Velički ratar Valentin Kolundžić priveo je kraju posljednje pripreme za sjetvu kukuruza, sredinom travnja. Brine ga što je tlo suho, a kiše je malo palo. Prije dva tjedna posijao je zob i još uvijek nije niknula, već se stvorila kora.

Sa zebnjom kišu čekaju i na poljima mlade pšenice. Ivan Đurić, voditelj Ratarstva Kutjeva d.d. napominje da je "svaka kap kiše važna zbog enormnog poskupljenja mineralnih gnojiva".

- Pšenica se nalazi u optimalnoj fazi za prihranu – busanju, što je najvažnija faza za prihranu pšenice jer već sada dolazi do segmentacije klasića u biljci, dodaje Đurić.

Smanji li se količina dušika u prihrani najvažnije krušarice - prinos će podbaciti. Dostatne zalihe gnojiva u velikoj agrarnoj tvrtki osigurali su još lani, za prvog, no još uvijek podnošljivog vala poskupljenja. Imaju ga dovoljno i za ozime i za jare kulture. Sto kilograma ureje stajalo je jesenas 300 kuna, a sada više od 1200. Za male ratare, čije su zalihe skromne, to je katastrofa kakvu ne pamte.

Nikica Marić iz Alaginaca kaže da je ureu koristio svake godine, a ove je neće kupiti jer iz dana u dan raste cijena. Stoga će biti škrta i prihrana ozimina, repice, pšenice. Troškovi proizvodnje po hektaru su enormni, a računica, kaže, suluda.

- Kad bi napravili nekakav obračun, da je pšenica 3 kune, možda bi pokrila ove užasne troškove i goriva koje je skoro 10 kuna za litru. Kad pogledate da 100 litara goriva potroši traktor na sat-dva vremena, onda je to 1000 kuna, dodaje Marić. Zasijat će sredinom travnja planirane površine kukuruzom, sojom i suncokretom, ali je ishod žetve potpuno neizvjestan.

Kolundžić napominje da je gnojivo za prihranu koštalo prije 15-ak mjeseci 2000 kuna, a sada 11.000 kuna. 

Od kupnje gnojiva mnogi su odustali. Takva je cijena tržišno neodrživa, upozoravaju i u Petrokemiji koja zaliha ima dovoljno, ali ne može gomilati gubitke.

Nižu se troškovi s kojima se ratarima teško nositi. Udar za udarom - pandemija, inflacija, rat u Ukrajini - poremećaji na tržištu sve su drastičniji. Đurić kaže da se već naveliko priča da cijena uljane repice neće biti ispod 6 kuna po kilogramu. 

- Što će biti do žetve, sve ovisi naravno o prinosima ne samo kod nas, već i cijeloj regiji, svijetu. Cijena od 6 kuna je realna za očekivati. Milsim da će s tim cijenama ići ne samo uljana repica već i soja. Priča se čak o 8 kuna za kilogram merkantile. Jedino ta cijena može izvući seljaka iz ovih problema oko ulaganja u sezonu sjetve, dodaje.

Uskočit će i država s 200 milijuna kuna izvanredne potpore da ublaži enormne "inpute". Uskoro bi trebao uslijediti javni poziv za prijavu putem Agroneta.

- Na razini prvih 10 hektara potpora će biti 450 kuna po hektaru, a dodatnih 10 hektara još 250 kuna po hektaru. Dakle u dvije rate će se isplaćivati potpora, a prva rata već za projetnu sjetvu, napominje Tugomir Majdak, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede.

Lani je proizvedeno više od 3 milijuna tona pšenice i kukuruza pa će zaliha biti dovoljno do nove žetve. Država je osigurala i 250 milijuna kuna kako bi napunila dodatne skladišne kapacitete - sve kako bi ublažila poremećaje na tržištu hrane koja je svakim danom sve skuplja.