Najveći pad kineskog izvoza i uvoza od 2020.

Kineski izvoz i uvoz u studenome su zabilježili najveći pad od 2020. godine jer s COVID-om povezana stroga ograničenja još remete opskrbne lance i potrošnju, dodatno prigušujući izglede za rast azijskog diva u okruženju prijeteće globalne recesije.

U studenom su kineske isporuke pale za 8,7% u odnosu na isti mjesec lani, nakon gotovo stagnacije u listopadu, pokazuju podaci carinske uprave.

Pad kineskog izvoza u studenom najveći je od početka 2020., prve godine pandemije. 

Smanjen je i uvoz, za 10,6% u odnosu na prošlogodišnji studeni, što je također najveći pad od sredine 2020. godine. Uvoz je u listopadu smanjen za blagih 0,7 posto.

Iz toga proizlazi da je trgovinska bilanca u studenome iskazala višak u razmjeni sa svijetom od 69,84 milijardi dolara.

Kineski izvoz trpi zbog oslabljene inozemne potražnje koja odražava posustajanje gospodarstva u razdoblju energetske krize i skoka cijena širom svijeta koji su potaknuli ruski rat u Ukrajini i zapadne sankcije Rusiji.

Pad uvoza odražava slabljenje domaće potražnje pod pritiskom strogih mjera suzbijanja COVID-19 infekcije u Kini. 

Kinesko gospodarstvo poraslo je u trećem tromjesečju za 3,9 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca kada se smanjilo za 2,6 posto.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) prognozirala je u studenome da će kineski gospodarski rast u ovoj godini usporiti na 3,3%,  nakon čega bi trebao ubrzati na 4,6% u 2023. i na 4,1% u 2024. godini.

Peking je za ovu godinu planirao stopu rasta od oko 5,5 posto, navodi njemačka agencija Dpa.