Nezadovoljstvo poljoprivrednika u općini Čepin raspodjelom državnog zemljišta

Još jedno nezadovoljstvo poljoprivrednika raspodjelom državnog zemljišta. Ovaj put u općini Čepin gdje je raspisan natječaj za zakup 3300 hektara zemlje na 25 godina. Oni koji su zemlju izgubili ili je pak nisu ni dobili, i ratari i stočari, problem vide u tome što je po OPG-u određen maksimum od čak 150 hektara. Da je bio manji, državnu bi zemlju, kažu, u zakup dobilo više ljudi. 

Ima i onih koji kažu da za sve nisu primjenjivani isti kriteriji. U općini pak tvrde da je sve bilo po zakonu. Bilo kako bilo, još se čeka suglasnost županije i Ministarstva poljoprivrede.

- Nažalost, eto nismo dobili ništa po pitanju toga. Nadali se jesmo baš zato što su nam, da papiri nisu bili ispravni, rekli bi dobro nema ništa od toga, pomirit ćemo se, pogriješili smo i gotovo. Ali ovako sve je bilo ispravno. Znači sve kriterije, sve ispunjavamo, sve što treba, ali jednostavno tako kako je, zemlju nismo dobili. I sad narednih 25 godina ili ćemo pakovat kofere pa za Njemačku ili ne znam, ostat ovdje boriti se kako znamo i možemo. I druge nam nema, za HRT emisiju Plodovi zemlje rekao je Luka Simić, Čepin. 

A želio je Luka odmalena raditi na zemlji. Završio poljoprivrednu školu, kupio strojeve i prije tri godine otvorio OPG. Od 10-ak hektara koliko ima nije mogao živjeti pa se, dok je čekao natječaj za državnu zemlju, zaposlio.

- Mislim da smo mi jedina općina u okruženju, možda i u RH, koja je izašla sa 150 hektara zemlje po gospodarstvu, što po meni nije ispravno i nije korektno prema ljudima, prema ratarima, prema stočarima. Jer mi moramo razjasniti jednu stvar, ne žive svi konkretno od zemlje i od stoke. Ima nas koji smo zaposleni i u firmi i svašta nešto, ali svakom od nas je plan, danas sutra raditi samo tu zemlju, znači živjeti od toga, kazao je Simić. 

- Htio sam bar da dobijem 20, 30 ha, nešto za početak jer imam primarnu djelatnost i poljoprivrednu školu. Pa nisam dobio ništa. I svu mehanizaciju, sve što je potrebno za rad. Pa nastavit ću dalje raditi s ocem i to je to. Mislim da je to bio najveći problem, što je limit bio 150 ha i tu su pojedinci navukli 100-150 ha i za nas ostale nije bilo prostora. To je bio najveći problem ovog natječaja, istaknuo je Josip Krimer, Čepin. 

 Raspolaganja državnim zemljištem svaka općina radi prema površinama

Program raspolaganja državnim zemljištem svaka općina radi prema površinama koje ima. Pa su u Čepinu donijeli takvu odluku.

- Skoro 5000 hektara općina Čepin ima državnog poljoprivrednog zemljišta. Zašto je 150 hektara? Baš iz tog razloga što smo mi jedna od najvećih općina što se tiče poljoprivrednih površina. Imamo dosta stočara i to se pokazalo u ovom natječaju koji imaju ne 150 grla, imaju i preko 200. Da je netko podnio zahtjev da se ta površina smanji, vjerojatno bi se smanjila i ne bi bila 150. To je bio prvi prijedlog, nitko se na njega nije žalio, rekao je Dražen Tonkovac, načelnik općine Čepin.

- Mislim da je ključni i osnovni problem što su se prilikom bodovanja i dodjele poljoprivrednog zemljišta uzimali višestruki kriteriji. Na jednu stranu su govorili da ljudi ne smiju biti zaposleni, da im poljoprivreda mora biti primarna djelatnost, da moraju biti stočari, a s druge strane ljudi koji to baš nisu su dobivali zemlju, istaknuo je Nikola Sebauer, Čepinski Martinci.

Za 3 300 hektara natjecalo se 152 ponuditelja. I to većina, kažu u općini, na sve čestice.

- To je toliko opsežan posao bio kad se otvorio natječaj i kada su se pročitale ponude da smo mi jednostavno bili prisiljeni kupiti licencu za program raspolaganje poljoprivrednim zemljištem. Odnosno svi ponuditelji koji su se natjecali uneseni su u taj program i program je automatski doslovno sam izbacivao red prioriteta po zakonu, naglasio je Tonkovac. 

- U ovom natječaju nositelj OPG je moja supruga i ostao sam bez 50 ha zemlje. Dobile su neke druge osobe koje do sada nisu obrađivale poljoprivrednu zemlju, mislim da su trgovačka društva u pitanju, što sam i vidio. Znači, meni je oduzeto. Imam svu potrebnu mehanizaciju, ekološki proizvođač i stočar i ostao sam bez 50 ha zemlje. Pitao sam po kojem kriteriju, uzeo ti je stočar i pokazao je prstom da baš hoće tu zemlju, rekao je Sebauer. 

Razloga zbog kojeg su poljoprivrednici ostali bez državnog zemljišta mnogo je. Od toga da im poljoprivreda nije osnovna djelatnost do nepotpune ili neispravne dokumentacije. I sve je, kažu, barem što se tiče dosadašnjih zakupnika, poslano u Ministarstvo poljoprivrede na očitovanje kako postupiti u kojem slučaju.

- Povjerenstvo za dodjelu poljoprivrednog zemljišta je postupilo po nalogu Ministarstva tako da meni je žao tih ljudi, baš zato što ih osobno znam, ali je zakon jasan. Povjerenstvo je radilo po zakonu i donijelo odluku po zakonu. Mogu doći vidjeti svoju dokumentaciju i vidjeti svoj pravni lijek. Većina njih je već slala dopise i u Državno odvjetništvo i u Ministarstvo poljoprivrede i u županiju i u komunikaciji smo s njima i nije problem da povjerenstvo to sa svakim prođe i vidi odnosno i Ministarstvo, ako je povjerenstvo i pogriješilo, naglasio je Tonkovac. 

Bila bi to dobra vijest i za Dejana koji se prvi put natjecao za zemlju.

- Prošao sam tako da nisam dobio ni hektara zemlje premda sam mladi poljoprivrednik i dobio sam iz EU fondova 50 tisuća eura. To općini Čepin ništa nije značilo. Naprotiv oni su mene uvjeravali da ću dobiti. Pošto sam mladi poljoprivrednik imam znanje i sve. Od stoke imam muzne krave, telad, bikove. Zemlje mi fali. Oni su računali moju privatnu zemlju 9 hektara i rekli su da je to meni dostatno za život. Međutim meni nije dostatno to. Ja moram još nadokupiti hrane za njih, kazao je Dejan Kovačević, Čepin. 

- Otac koji je imao najviše zemlje državne je sad u penziji. Njemu nisu produžili ugovor, brat drugi koji ostaje u toj kući, on nije dobio tu zemlju dobili su neki drugi. Ja sam imao 35 hektara na svom imenu, sad sam dobio na konto stoke, sad imam 45 što smatram da nije dovoljno za ovo što radim, rekao je Dejan Stanković, Čepinski Martinci.

Nezadovoljstvo poljoprivrednika 

Jer na ovoj je farmi 200-tinjak goveda od kojih živi čak tri obitelji.

- Mislim da bi taj zakon trebao malo bolje biti reguliran da se ipak stočare zaštiti jer kao što vidite tu iza nas da to ipak zahtijeva jedan određeni broj je za proizvodnju hrane i sveg ostalog što nosi. Tu se desi suša, loši uvjeti odmah smanjena hrana što utječe na daljnju proizvodnju u stočarstvu, rekao je Bojan Stanković, Čepinski Martinci.

- Najveći je problem što smatramo da recimo mi kao stočari smo zakinuti jer ne možemo opravdati recimo broj krava i hektare. Može se desiti loša godina da bude suša, da nemamo dovoljno hrane i zašto smo mi ograničeni po broju grla za te hektare, istaknuo je Dejan Stanković. 

Državno zemljište više neće raditi ni Davor.

- Na ovom natječaju sam izgubio zemlju zato što sam u radnom odnosu i jer s 35 hektara nisam jednostavno mogao ispunjavati sve obveze što se tiče mirovinskog i zdravstvenog. To je premalo. Premda imam svojih 5 hektara koje je moje privatno vlasništvo. Znači 40 hektara to je bilo nemoguće. Da sam imao u zakup koji je dosad bio zakup 70 hektara ja bi definitivno znači ne bi dana bio na mjestu na kojem sad radim, Davor Buljšić, Čepin. 

Kada istekne koncesija za 1500 hektara koliko je još državnog poljoprivrednog zemljišta ima u općini Čepin, i ono će u zakup. Mogla bi to biti još jedna prilika za sve one koji ovaj put nisu prošli na natječaju. Samo ako još onda, osobito mladi, budu zainteresirani za poljoprivredu.