Njemačka cijevima Sjevernog toka 2 gradi infrastrukturu za LNG

Njemačka vlada kupila je od konzorcija Nord Streama 2 zamjenske cijevi za oštećeni plinovod Sjeverni tok 2, koji je ruski plin trebao dostavljati u Njemačku, i upotrijebit će ih za gradnju infrastrukture uz terminal za ukapljeni prirodni plin (LNG).

Vlada je kupila nekoliko tisuća cijevi koje su trebale zamijeniti oštećene dijelove plinovoda i upotrijebit će ih za infrastrukturu uz budući plutajući terminal, izvijestio je regionalni list Ostsee-Zeitung. Izvješće lista potvrdila je glasnogovornica ministarstva gospodarstva. Međutim, nije iznijela detalje o količini cijevi i troškovima jer su ugovori povjerljivi.

Prema informacijama vlade savezne zemlje Mecklenburg-Vorpommern, cijevi za Sjeverni tok 2 ukupne duljine 60 kilometara uskladištene su u Sassnitzu na otoku Rügenu. Ministarstvo je naglasilo da su s prodavačem Nordstreamom 2 riješili sva pitanja vezana za sankcije. Analiziralo se i treba li pribaviti i dokumentaciju, mjerne podatke i stručna mišljenja o plinovodu.

Gazprom ima 51 posto Sjevernog toka 2

Njemačka želi kod otoka Rügen u Baltičkom moru izgraditi plutajući terminal za ukapljeni plin koji bi trebao osigurati opskrbu plinom nakon prekinutih pošiljki iz Rusije. Plinovod Sjeverni tok 2 trebao je udvostručiti isporuke ruskog plina i završen je pred kraj 2021. Njemačke vlasti u više su navrata odgađale izdavanje dozvola za početak rada, a projekt je stavljen na led nakon što su ruske postrojbe ušle u Ukrajinu.

Plinovod je vlasništvo konzorcija sa sjedištem u Švicarskoj, čiji su članovi ruski proizvođač plina Gazprom, s udjelom od 51 posto, te njemačke energetske tvrtke Wintershall Dea i E.ON, francuski Engie i nizozemski Gasunie.

U rujnu prošle godine jedna cijev plinovoda teško je oštećena u eksploziji čiji uzrok još nije objavljen. Europske su vlade posumnjale u sabotažu, iza koje stoji "državni akter". Danska, Norveška, Njemačka i Švedska provele su istrage, ali njihovi rezultati nisu objavljeni.

Na zastupnički upit u Bundestagu vlada je odgovorila da ne može objaviti rezultate, pozivajući se na nacionalnu sigurnost, a pridružila joj se i Švedska.