Njemačka rapidno smanjuje ovisnost o ruskim energentima

Njemačka je značajno smanjila energetsku ovisnost o Rusiji otkako je počela invazija na Ukrajinu, navodi se u izvješću ministarstva gospodarstva.

- Njemačka se nalazi u procesu rapidnog smanjenja svoje energetske ovisnosti o Rusiji i diverzifikacije svoje opskrbe energentima, piše u izvješću.

Procijenjuje se da je udio ruske nafte u ukupnom uvozu smanjen s prošlogodišnjih 35 posto na današnjih 12 posto.

Ovisnost o ruskom ugljenu pala je s 50 posto na oko 8 posto početkom ove godine zbog izmjena ugovora. Europska unija uvela je već sveobuhvatnu zabranu uvoza ruskog ugljena, ali je trenutno na snazi četveromjesečno prijelazno razdoblje.

- Svi ovi koraci koje poduzimamo zahtijevaju golemi zajednički napor svih aktera, a oni također znače troškove koje osjećaju i gospodarstvo i potrošači, rekao je ministar gospodarstva Robert Habeck.

- Međutim, oni su nužni ako ne želimo da nas više Rusija ucjenjuje, dodao je.

Ubrzana energetska tranzicija dovest će u budućnosti do jeftine, neovisne i sigurne opskrbe energentima, smatra Habeck.

Njemačka vlada razmatra potpunu zabranu uvoza ruske nafte, što čini embargo na razini EU-a vjerojatnijim, piše dpa, pozivajući se na svoje izbore u Bruxellesu.

Zabrana ugljena dogovorena je relativno brzo, ali je ruski plin i naftu teže zamijeniti zbog čega se i teže dogovoriti o daljnjim sankcijama.

Njemačku je kritizirao Kijev, kao i druge zemlje članice EU-a, zbog ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Mađarska, Austrija, Slovačka, Španjolska, Italija i Grčka protive embargu na rusku naftu, navode izvori njemačke novinske agencije.

Vlade sjevernih članica EU-a očito su zabrinute zbog posljedica ovisnosti o ruskoj nafti, a južne su države zabrinutije zbog rasta cijena energenata.

Smatra se da razlog za promjenu njemačke pozicije leži u njezinim nedavnim uspjesima u pronalaženju alternativnih dobavljača nafte.

Međutim, posebno u istočnoj Njemačkoj, potpuna neovisnost o ruskoj nafti predstavlja izazov, uglavnom zbog rafinerije nafte u gradu Schwedtu koja je u većinskom vlasništvu ruskog državnog energetskog diva Rosnjefta.

Zbog toga će ona teško dobrovoljno obustaviti kupnju ruske nafte.

Prema izvješću, više će vremena trebati da se Njemačka riješi ovisnosti o ruskom plinu.

U posljednje se vrijeme povećao uvoz norveškog i nizozemskog prirodnog plina, dok je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) značajno porastao, a više plutajućih LNG terminala trebalo bi biti pušteno u promet 2023.

Zajedno s kratkoročnim naporima tvrtki i privatnih kućanstava da smanje korištenje plina kroz energetsku učinkovitost, očuvanje energije i elektrifikaciju, udio opskrbe ruskim plinom u njemačkoj potrošnji plina mogao bi se smanjiti na oko 30% do kraja godine, navodi se u izvješću.