Nobelovac Robinson: RH napreduje, ali još zaostaje za prosjekom EU-a

Hrvatska je nakon više od deset godina članstva u Europskoj uniji ostvarila napredak u jačanju institucija te gospodarskom rastu, ali i dalje zaostaje za prosjekom Unije i suočava se s važnim razvojnim izazovima, ocijenio je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 2024. godine James A. Robinson na Adria Business Forumu u Zagrebu.

Robinson je, odgovarajući na pitanja o učincima članstva Hrvatske u EU-u, istaknuo kako je njegova opća percepcija da je europska integracija iznimno pozitivna za sve zemlje koje su joj pristupile, uz napomenu da Hrvatska i dalje ima dug put pred sobom.

- Hrvatska je napredovala u jačanju institucija, osnažila je ekonomiju i razvija se, ali je i dalje znatno siromašnija od prosjeka Europske unije, rekao je Robinson. Dodao je kako je pred Hrvatskom i dalje važan posao u području izgradnje institucija i gospodarskog razvoja.

Govoreći o iseljavanju visokokvalificirane radne snage, Robinson je ocijenio kako je mobilnost i odlazak u inozemstvo općenito pozitivan proces te da dijaspora može predstavljati važan razvojni resurs.

- Po mom mišljenju, dijaspora je pozitivna stvar i dobro je da se ljudi kreću jer to stvara društvene mreže, rekao je Robinson, istaknuvši kako rad u inozemstvu omogućuje stjecanje znanja, iskustva i kapitala koji se mogu vratiti u matične zemlje. Kao ilustraciju naveo je primjer sporta, uspoređujući međunarodnu karijeru nogometaša s ekonomskim učinkom mobilnosti radne snage, te dodao kako bi vrhunski sportaši, poput Luke Modrića, teško dostigli isti nivo da su ostali igrati isključivo u domaćim ligama.

Komentirajući probleme birokracije i korupcije u postsocijalističkim zemljama, Robinson je kazao kako su te države naslijedile izrazito korumpiran i neučinkovit državni aparat iz komunističkog razdoblja, što zahtijeva dugotrajan proces reformi.

- Morate graditi državne institucije, kapacitete i meritokraciju te kulturu oko toga, a to se ne može napraviti preko noći niti u nekoliko godina, rekao je Robinson, naglasivši da su slični procesi u povijesti trajali desetljećima.

U kontekstu razlika u razvoju između postsocijalističkih zemalja, Robinson je ocijenio kako povijesne okolnosti imaju ključnu ulogu u institucionalnom i ekonomskom razvoju.

- Postoji određeni gradijent - što idete istočnije, to su problemi veći, a to je posljedica povijesti, zaključio je, navodeći razlike u povijesnom razvoju zemalja poput Poljske i Češke u odnosu na dio jugoistočne Europe.

Adria Business Forum, koji se održava u Mozaik Centru u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, okupio je niz domaćih i međunarodnih stručnjaka te se bavi pitanjima konkurentnosti, institucionalne kvalitete, umjetne inteligencije i produktivnosti.

Robinson je glavni govornik Foruma, a u sklopu programa sudjelovao je u raspravi o institucijama i dugoročnom gospodarskom razvoju, temi koja je u središtu njegova znanstvenog rada, za koji je, zajedno s Daronom Acemogluom i Simonom Johnsonom, nagrađen Nobelovom nagradom za ekonomiju 2024. godine.

'Korupcija kao simptom dubljih institucionalnih slabosti'

Govoreći izravno o Hrvatskoj, Robinson je istaknuo da zemlja u institucionalnom smislu ostvaruje znatan napredak od završetka Domovinskog rata.

- Hrvatska ima duboku povijest ekstraktivnih institucija od Habsburgovaca do komunizma ali od 1990-ih naovamo ostvareni su golemi pomaci u vladavini prava, rekao je, dodajući da Srbija na tom putu, za razliku od Hrvatske, gotovo da nije napredovala.

Ipak, upozorio je i na preostale izazove. Prema podacima koje je iznio, oko 14 posto ispitanika u Hrvatskoj navodi da javni dužnosnik od njih zatražio mito, što je daleko iznad njemačkih tri posto. Robinson je korupciju opisao kao simptom dubljih institucionalnih slabosti, a ne kao temeljni problem.

- Pitanje je kako se regrutiraju i kako napreduju ljudi u državnim institucijama tu obično leži korijen korupcije, rekao je.

Osvrnuo se i na jaz između pravila koja dolaze iz Europske unije i stvarne prakse u Hrvatskoj, što mu je istaknuto u razgovorima otkako je stigao u Zagreb.