Nova plinska polja uskoro donose dodatnih 850 tisuća kubnih metara plina

Nova plinska polja koja bi uskoro trebala u pogon donijet će Hrvatskoj 850 tisuća metara kubnih plina na dan, što je 40 posto postojeće domaće dnevne proizvodnje, rečeno je u utorak na međunarodnom energetskom forumu INTERENEF. 

Predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan kazao je na skupu da se u Hrvatskoj proizvodi dva milijuna metara kubnih plina na dan. Najavio je da će u prosincu ove godine ili siječnju sljedeće, krenuti proizvodnja tvrtke Aspect koja će pustiti u proizvodnju plinsko polje u Trebarjevu, u blizini Velike Gorice i Siska te još tri polja sljedeće godine.

- Taj projekt donijet će dodatnih 850 tisuća metara kubnih plina što je 40 posto postojeće dnevne proizvodnje, rekao je Krpan.

Dobre rezultate očekuje i od posla u Kazahstanu. Ondje je Agencija za ugljikovodike pokrenula posao kroz tvrtku kćer Geoenergija razvoj , koja u suradnji s kazahstanskom nacionalnom naftnom kompanijom KazMunayGas provodi istraživanje i eksploataciju nafte i plina na istražnom polju Shygys. U projekt je uložio i JANAF.

Kada je riječ o rezervama nafte, rekao je da se u Hrvatskoj proizvodnja održava zahvaljujući utiskivanju ugljičnog dioksida u naftna polja u Posavini tako da Hrvatska iz svoje proizvodnje zadovoljava 18 posto potreba. To je, istaknuo je Krpan, netipično za europske zemlje koje gotovo i da nemaju proizvodnju sirove nafte.

Govoreći na forumu nazvanom "Energetska i prehrambena suverenost u doba deglobalizacije", direktor Instituta za europske i globalizacijske studije i utemeljitelj INTERENEF-a Anđelko Milardović naglasio je kako se geopolitički procesi i globalna preslagivanja odvijaju tolikom brzinom da se ni vlade ni države, ali ni kompanije - ne stignu snaći. 

Milardović: Ne trebamo zarobljenu državu

- Globalni igrači i akteri megamoći, vode se svojim interesima i u tom pogledu kreiraju svijet u kojem živimo. Svijet koji počiva na globalnom društvu rizika. Rizici su takve vrste da je njima teško upravljati, rekao je Milardović. 

Smatra ipak da se suverenost i samostalnost i u takvim okvirima mogu ostvarivati. Polazi od toga da svako društvo ima energetske i druge resurse, dok uvoz preostaje onima kojima to nedostaje, bilo da je riječ o nedostatku hrane ili energije. S druge strane, ako se padne pod utjecaj energetskih ili poljoprivrednih lobija dolazimo do toga, ističe Milardović, da nam se prikazuje kako nam se više uopće ne isplati raditi, odnosno da treba sve uvoziti.

U toj igri su veliki interesi interesnih grupa, lobija, PR agencija i slično. Smatra da su to akteri koji "zarobljavaju države".

- Mi zarobljenu državu ne trebamo, rekao je.

Milardović smatra da globalni poremećaji snažno utječu i na tokove u Hrvatskoj, dodavši međutim da hrvatska vlada po pitanju priuštivosti cijena energenata, odnosno stabilizaciji cijena, radi solidan posao.  

Direktor Dalmatinske energetske agencije Mario Jakić kazao je da postoje četiri stupa neovisnosti neke države: hrana, voda, energija i identitet.

Naglasio je da su sva četiri stupa jednako važna te da se treba raditi na svima kako bi se osiguralo da Hrvatska bude energetski suverena, neovisna i utjecajna. Smatra da su najveći izazovi u energetskom sektoru budući da se cijene energije i njezina dostupnoszt stalno mijenjaju.

Predstavnik Hrvatske udruge poslodavaca Kamilo Vrana izračunao je da bi se na prostoru Hrvatske energijom sunca, iskoristivom danas dostupnom tehnologijom fotonaponskih panela, u jednom satu moglo proizvesti deset teravatsati (TWh) energije, dok Hrvatska godišnje troši 20 TWh električne te oko 100 TWh svih oblika energije. 

- U 10 sati, kada bi se iskoristila sva energija samo od sunca, proizvela bi se sva energija koju Hrvatska troši godinu dana. Naravno, to nije moguće, no to je ilustracija potencijala, rekao je Vrana.