Novi val ulaganja u hrvatske autoceste

Počinje projekt izgradnje trećeg traka od Zagreba do Karlovca u oba smjera, a gradnja bi trebala početi iduće godine. O tome, ali i kako rasteretiti urbane sredine koje su sve više zagušene prometom razgovaralo se u emisiji Otvoreno.

Hrvatske autoceste objavile su prethodno savjetovanje sa zainteresiranim tvrtkama za gradnju dionice autoceste Zagreb - Karlovac u oba smjera, za gradnju trećeg traka.

- Javno savjetovanje počelo je jučer. Riječ je o 39 km autoceste od Zagreba do Karlovca. Procijenjena vrijednost radova je 250 mil. eura, a predviđeni rok realizacije projekta je dvije godine. Očekujemo da će nakon javnog savjetovanja početi službena procedura javnog natječaja, rekao je Tomislav Mihotić, državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.

Bude li sve prema planu, treći trak trebao bi biti u funkciji 2029.

-  Tijekom izvođenja radova trake će biti sužene i bit će smanjena dozvoljena brzina, ali ostat će s jedne i s druge strane autoceste po dvije trake, dodao je.

U ljetnim mjesecima i produženim vikendima goleme gužve stvaraju se na dionici autoceste od Zagreba do Bosiljeva.

- Mislim da treći trak neće donijeti rasterećenje onoliko koliko bi javnost željela, naglasio je izv. prof. dr. sc. Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu.

- Doći će do određenih poboljšanja, ta treća traka je nužna zbog rasta teretnog prometa, no ona neće biti spasonosno rješenje, imat ćemo i dalje slične probleme na sličnim mjestima u sličnom vremenu. Za desetak godina ako nastavim ovakvim razvojem prometnog sustava, govorit ćemo o četvrtoj traci, kaže. 

Problem vidi i u vijaduktu Drežnik, koji je nemoguće proširiti.

- Taj vijadukt nema zaustavnu traku i taj cijeli vijadukt trebalo bi rušiti i raditi novi vijadukt i most preko Kupe kako bismo osigurali kontinuitet treće trake do Bosiljeva, sličan problem je i s tunelom sv. Marko, naglasio je.

Uvođenje sekcijske kontrole brzine 

Ševrović smatra da uz treću traku moramo hitno početi razmišljati o uvođenju sekcijske kontrole brzine. 

- Trenutačno zastoji na dionici Zagreb - Lučko, odnosno Karlovac - Zagreb nastaju zbog dva glavna razloga. Prvi je taj što imate ograničenje brzine 130 km/h, a maksimalna propusna moć u takvim uvjetima  postiže se pri brzinama od 100 km/h. Tada kad imate tok koji pokušava ići 100 km/h, a netko pokušavajući brže dolazi do prometnih nesreća, dolazi do skokovitih promjena prometnog toka i dolazi do tzv. šok valova. Odmorište Draganić dodatna je bočna smetnja koja ima prekratku traku za ubrzavanje pa nastaju tzv. fantomski prometni zastoji, kaže Ševrović.

- Sekcijsko mjerenje brzine, ograničenje brzine u takvim uvjetima, gustoća prometnih tokova treba biti na 80 km/h. To rade sve zapadne zemlje. Pokazalo se da se time kapacitet može povećati gotovo kao da izgradimo treću traku, naglasio je.

- Hrvatski autoklub, kao krovna nacionalna udruga vozača i članova, pohvaljuje ovu ideju i podržava je, naveo je dr. sc. Sinan Alispahić, pomoćnik glavnog tajnika Hrvatskog autokluba.

Dvije sužene trake i ograničenje brzine tijekom izvođenja radova mogle bi stvoriti probleme.  

- Neminovno je da se brzina mora ograničiti, to će se posebno odraziti i na sigurnost. Činjenica je da će vrijeme putovanja nešto biti duže, ali strpljenje, svjesnost da je to nešto što za našu državu ima dalekosežne posljedice u kontekstu rješavanja prometnog sustava, njegove održivosti, vjerujem da će to svi razumjeti i podržati, smatra Alispahić.

Tijekom prošlog vikenda na autocesti A1 prošle su 82.000 vozila u jednom danu.

- To su impozantne brojke za taj profil ceste. Tu nema više kapaciteta, neminovno moramo ići u širenje, naglasio je Ševrović. 

Na Lučkom i na svim dionicama autoceste uvodi se beskontaktni sustav naplate. Sve su to zahvati koji će značajno poboljšati protočnost prometa, istaknuo je Mihotić.

Govoreći o aktivnostima za dovršetak autoceste do Dubrovnika, Mihotić je rekao da je riječ o dvije izuzetno složene dionice autoceste do čvora Slano.

- Počelo je novo savjetovanje u rokovima u kojima smo obećali da će krenuti jer kad je raskinut prethodni natječaj, rekli smo da ćemo u nekih mjesec dana ponoviti natječaj s novom procijenjenom vrijednosti. Time pokazujemo odlučnost da želimo izgraditi taj dio magistrale. Sredstva su osigurana i idemo u gradnju te izuzetno složene dionice, kaže Mihotić. 

Strategija prometnog razvoja

Dokle god povećavamo kapacitet isključivo cesta, nama će svi drugi načini prijevoza na neki način degradirati se, upozorio je Ševrović.

- Mladi sve više na godišnji idu avionima ili vlakom, ne koriste toliko osobni automobil. Hrvatska, ako se želi pripremiti za budućnost, mora se okrenuti razmišljanju o tome da li se do naših turističkih destinacija može doći alternativnim oblicima prijevoza, ne samo automobilima, kaže.

Da ćemo morati u bliskoj budućnosti mijenjati obrazac ponašanja, slaže se i Alispahić. 

- Morat ćemo shvatiti da postoje alternativni oblici prijevoza, morat ćemo se naviknuti i na pješačenje i na bicikliranje i na korištenje električnih automobila, kad je u pitanju mikromobilnost i drugih sredstava, pogotovo ono što nam omogućava da možemo na kraćoj relaciji, u vrlo kratkom vremenu iskoristiti da prijeđemo od točke A do točke B i rasteretimo prometni sustav, kaže.

Neophodno je daleko veće korištenje željezničkog prijevoza.

- Željeznica je trenutačno u velikim investicijama, u prvom redu na koridorima Transeuropske prometne mreže. Osim dva pravca koji se sad realiziraju (Rijeka - Zagreb - Mađarska granica i Ljubljana - Zagreb - Beograd) u najveću kategoriju te mreže ušla je i dionica prema Splitu, odnosno dio koji ne obuhvaća samo Split, nego obuhvaća i luku Zadar i luku Šibenik, te će u dogledno vrijeme dobiti dovoljno kvalitetnu željeznicu da se jedan dio prometa koji zagušuje autocestu A1 prebaci na željeznički promet, zaključio je Mihotić.