Novi zakon donosi uređenje pročelja i ugradnju dizala

Ministarstvo graditeljstva i državne imovine provodi javno savjetovanje do kraja ovog mjeseca o programu uređenja pročelja za postojeće zgrade, ugradnje dizala i uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe u postojeće zgrade.

Gostujući u "Studiju 4" ravnatelj Uprave za provedbu stambene politike, kvalitetu stanovanja i komunalnog gospodarstva Tomislav Jukić osvrnuo se na problematiku upravljanja i održavanja zgrada.

Ističe da je tema stanovanja i kvalitete stanovanja došla u fokus ove godine u Hrvatskoj, zbog promjene zakona o upravljanju i održavanju zgrada.

Od 1. siječnja ove godine je stupio na snagu novi zakon o upravljanju i održavanju zgrada, kojim se pokušalo malo bolje urediti cijelo to područje upravljanja zgradama.

Jukić napominje, da je krajnji cilj, revitalizacija samih stambenih jedinica.

- Jedan od koraka su i ova dva programa koja se odnose, jedan je za uređenje pročelja na postojećim zgradama, drugi je za ugradnju dizala i drugih uređaja za olakšan pristup za slabo pokretne osobe. Ideja je da se te zgrade na neki način revitaliziraju.

Jukić: RH financira jednu trećinu ukupnog iznosa ugradnje dizela

Ugradnjom dizala nastoji se vratiti stanovništvo u stare gradske jezgre.

- Što se tiče dizala, naravno da je tu cilj i da se vrate stanovništvo u gradske jezgre, u starije zgrade u kojima ta dizala nikad nisu postojala, rekao je.

Glavna odredba kod ugradnje dizala, je katnost, međutim postoje i dodatne odredbe i određene iznimke.

- Zgrada mora imati tri kata ili više. Iznimno može biti niža zgrada ako u njoj živi osoba koja je invalid. Republika Hrvatska financira jednu trećinu ukupnog iznosa ugradnje dizela, a jedinica lokalne samouprave je isto tako slobodna se priključiti. Čak će prednost imati one zgrade koje su u tim jedinicama lokalne samouprave, koje su se uključile u taj program, kazao je.

- Drugi uvjet je da više od 50 posto suvlasnika te zgrade moraju biti fizičke osobe, rekao je.

Dodatni uvjeti koje zgrada mora ispunjavati su; gotov projekt ugradnje dizala i formirana zajednica suvlasnika.

- Također, uvjet je da ta zgrada mora već imati gotov projekt za ugradnju lifta. Uvjet je i da mora imati formiranu zajednicu suvlasnika. To je stvar registra, gdje će sad u stvari svaka zgrada dobiti osobni identifikacijski broj. Shodno tome, biti će joj lakše sudjelovati na takvim programima i nama će biti lakše surađivati s takvim zgradama i sklapati ugovore, objašnjava.

Zgrada, također mora imati i osigurana sredstva za sufinanciranje svog dijela.

- Jedan uvjet koji treba napomenuti je da zgrada mora imati osigurana sredstva za svoj dio u sufinanciranju dizala. U pravilu radi se o jednoj trećini iznosa, koja je u stvari dovoljna i neka garancija banke ili pismo namjere, pojašnjava Jukić.

Jukić: Ugrađeno dizalo nema 17.000 zgrada koje su tri i više katova

Prema procjenama kojima Jukić raspolaže - 17.000 zgrada koje su tri i više katova, nemaju ugrađeno dizalo.

- Tu je opet pitanje, u koliko zgrada će se moći ugraditi lift naknadno. Naime, neke zgrade nemaju predviđen prostor u središtu stubišta za ugradnju lifta. Neke ne mogu ugraditi ni fasadno dizalo jer nemaju zemljišta oko zgrade. Znamo u koliko ih treba, ali ne znamo u koliko se može, ustvrdio je Jukić.

Programi energetske obnove, doneseni kroz zakon, "ići" će svake dvije godine.

- Neko očekivanje je bilo da bi se oko 200 zgrada moglo prijaviti na ovaj prvi natječaj, ali ti programi, kako su doneseni kroz zakon, će ići dalje. Svake dvije godine će se objavljivati novi javni poziv, i nadam se da će na kraju toga u sve zgrade kojima je dizalo potrebno i u koje je dizalo moguće ugraditi, na kraju će se dizalo i ugraditi.

Što se tiče pročelja, "cilja" se posebna skupina zgrada, koja u stvari teško da će se kvalificirati za programe koji se financiraju sredstvima EU.

- Kod ugradnje pročelja, tu je fokus na zaštićenim kulturno-povijesnim cjelinama. Kažem, to će u pravilu biti zgrade s obzirom na iznose, koje se ne mogu kandidirati za energetsku obnovu. Zgrade će se urediti, maknuti će se grafiti koje sve češće vidimo po centrima gradova i eventualno popraviti ti manji nedostaci.

Uvjeti su, slični, kao i kod ugradnje dizala.

- Isto tako mora biti izrađen projekt, mora biti donesena odluka suvlasnika nad polovičnom većinom, mora imati sredstva potrebna za sufinanciranje svog dijela i mora biti isto tako ishođena pravna osnova za zajednicu suvlasnika, navodi Jukić.

- Kod uređenja pročelja nije dana opcija jedinicama lokalne samouprave da biraju koliko će sufinancirati i hoće li. Tu je zakon propisao da jedinice lokalne samouprave sufinanciraju jednu trećinu obnove pročelja u onim jedinicama u kojima se nisu pripremili iznosi, kazao je.

Do kraja mjeseca javno savjetovanje

Do kraja mjeseca traje javno savjetovanje, potom programe donosi Vlada Republike Hrvatske.

- To će se dogoditi do kraja ove godine i onda javni poziv ide početkom sljedeće godine. Znači, bit će rok od veljače, četiri ili pet mjeseci da se ljudi prijave. Što je dobro, jer daje priliku onim zgradama koje uopće nemaju projekte da ih naprave i da se prijave u tim rokovima. Javni poziv ide u veljači, traje do srpnja ili kolovoza. Nakon toga na jesen ide bodovanje i potpisivanje ugovora, isplata sredstava na račune zajednica suvlasnika, pojašnjava Jukić.

- Nakon što se ta isplata dogodi, zajednica vlasnika ima dvije godine za izvršiti te radove.

 Ako se nešto zakomplicira kod izvođenja radova, imaju pravo na dodatnih 18 mjeseci nakon isteka roka.

- U slučaju da radovi nisu završeni u roku, sklapa se aneks ugovora. Uvjet je da su određeni radovi započeti. Ukupno imaju preko tri godine, što mislim da će unatoč izazovima s izvođačima biti rok koji je uhvatljiv za sve, zaključuje.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: