"U mreži Prvog": Rasta cijena nafte ne treba se bojati, bankarski sektor stabilan

10.03.2022.

07:45

Autor: Sandra Leskovar/U mreži Prvog/HR/ J.L.

U mreži Prvog

U mreži Prvog

Foto: HR / HRT

Nakon gospodarskog oporavka, niskih kamatnih stopa te očekivanja dobre turističke sezone pitamo se je li zbog događaja u Ukrajini pred vratima Hrvatske i Europe nova recesija? Koliko je Hrvatska otporna na ovakve utjecaje u emisiji "U mreži Prvog" analizirali su makroekonomist Hrvoje Stojić, ekonomski analitičar Damir Novotny i predsjednik HUT-a Veljko Ostojić. 


Kakav je bankarski sustav?

- Banke su u Hrvatskoj izuzetno dobro kapitalizirane, u odnosu na prosjek EU-a, a imaju i solidnu razinu profitabilnosti, što je osiguranje u slučaju usporavanja ekonomije. Banke ne mogu biti imune na usporavanje ekonomije, istaknuo je Hrvoje Stojić.

Pokazalo se da je priprema za eurozonu financijski štit, a benefiti su se vidjeli na primjeru Sberbanke. 

- Ako dođe do snažnijeg usporavanja ekonomije i recesije, članstvo u eurozoni trebalo bi biti glavni mehanizam da se veći šokovi ne prelijevaju u realni sektor, kazao je. 

Cijena energenata

Damir Novotny kazao je da rast cijena energenata utječe na odluke ekonomskih aktera, kućanstva pažljivije raspoređuju svoje dohotke.

Naglasio je i pozitivne učinke - pojavile su se velike investicije u dva smjera - smanjivanje ovisnosti EU-a o ruskim energentima i fosilnim gorivima te povećavanje rashoda za obranu. 

- Rasta cijena naftnih derivata ne treba se bojati, kazao je i podsjetio na šokove zbog cijena nafte u prošlosti. 

Objašnjava i da cijena nafte brzo naraste zbog špekulativnih očekivanja, a tu ne djeluje tržišni mehanizam ponude i potražnje. 

- Arapske zemlje imaju oko 60% rezervi nafte i plina i mogu povećati proizvodnju ako žele, no to je pitanje geopolitičkih odnosa. Proizvodnja barela nafte u zemljama Golfskog zaljeva je 20 - 25 dolara, a cijena u Rusiji viša je od 100 dolara, rekao je.

Potrošači su smanjili potrošnju, SAD u tome stagnira, a nisu energetski najštedljivija ekonomija, to je Japan. 

- Može se očekivati da će cijena nafte brzo pasti, ali ako se ne dogodi spirala kada počinju i sindikati tražiti veće plaće i svi troškovi počnu rasti, ocijenio je.

Koliko će novca ostati za normalan život?

Veljko Ostojić
kaže da je booking od 24. veljače usporen 30% - 40%, ali i da raduje to što otkaza rezervacija nema.

Smatra da tržište reagira logično.

- U "normalnim" godinama turizam daje oko 20% BDP-a i vjerujemo da i dalje može davati znatan doprinos daljnjem rastu hrvatskog BDP-a. Tu su i sve ostale povezane industrije koje sudjeluju u ukupnoj turističkoj ponudi, a ima prostora i s novim investicijama. Vezano uz korištenje sredstava NPO-a i novog financijskog okvira, došli smo do broja od 35 mlrd. kuna investicijskih projekata u raznoraznoj fazi pripremljenosti koje se mogu realizirati u Hrvatskoj na srednji rok, kazao je. 

Rekao je da se očekuje slabiji dolazak turista s drugih kontinenata, no vjeruje da će imati uglavnom "autogoste" - iz Njemačke, Austrije, srednje Europe, a može se očekivati znatniji utjecaj na kratka putovanja u pred i postsezoni. 

Rast kamatnih stopa

Stojić je istaknuo da su do prije ukrajinske krize tržišta počela padati zbog nadolazećeg kamatnog šoka jer federalne rezerve već sljedeći tjedan kreću u ciklus podizanja rasta kamatnih stopa.

- Imamo konsenzus analitičara da će FED cijelu godinu na svakom sastanku dizati kamatnu stopu. Kada one rastu, to negativno utječe na evaluaciju rizične imovine kao što su dionice, objasnio je.

Ruski napad na Ukrajinu unio je dodatnu neizvjesnost, a najveći je problem to što će dodatni utjecati na rast cijena energenata i hrane. 

Ukrajina je glavni svjetski izvoznik žitarica, a Rusija je obustavila izvoz umjetnih gnojiva, što će utjecati negativno na poljoprivrednu proizvodnju. 

Je li era jeftinog novca iza nas?

- Ako gledamo pragmatično, da inflacija raste, onda bi središnje banke trebale djelovati dizanjem kamatnih stopa. No skloniji sam vjerovati da će usporavanje ekonomije biti faktor koji će ohladiti inflaciju u nekom trenu. Ako imate rast produktivnosti u eurozoni od oko 1%, ako plaće budu rasle rasle 2%, onda se inflacija treba stabilizirati na razlici između ta dva broja, oko 1% u duljem roku. Da bi Europska središnja banka mogla dizati kamatne stope, inflacija bi trebala rasti barem po stopi od 3% u eurozoni, a po zadnjim brojevima vidimo da se glavne kategorije plaća kreću oko 1% - 1,5%. Trenutno nemamo uvjete za održivi rast inflacije u srednjem roku, smatra Stojić. 

Novotny kaže da je prvi put u povijesti Europska unija odlučna reagirati i izbjeći stagflaciju. 

- Unija je prvi put to ujedinjavanje doživjela u pandemiji, a sada se može očekivati da će početi nabavljati energiju i zadužiti se na svjetskim tržištima kako bi odigrala veliku ulogu u sigurnosnom području, području tranzicije na zelenu energiju i samodostatnost, području proizvodnje hrane. 

Otvorene prilike

Očekuje se da će hrane biti dovoljno iako su Ukrajina i Rusija veliki proizvođači pšenice, no najveći kupci su arapske zemlje. Hrvatska proizvodi pšenice oko milijun tona, oko 30% više nego što potrošimo, a cijene mesa u Hrvatskoj najniže su do sada. 

- To su velike prilike da počinjemo proizvoditi hranu, kazao je.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!