14:52 / 23.03.2019.

Autor: Sanja Smiljanić Grubišić/HRT

O kemijskom plastičnom mlijeku i "domaćim" sirevima

-

-

Foto: - / -

Mali mljekari upozoravaju da ih uništava uvoz. Tržište je, osim mlijekom, preplavljeno takozvanim plastičnim sirevima koje je golim okom teško razlikovati od "pravih".
Oduvijek nas uče da je kravlje mlijeko zdravo. No pitanje je kakvo mlijeko pijemo i je li ono uistinu domaće ili je uvezeno. Mali mljekari upozoravaju da ih uništava uvoz. Tržište je, osim mlijekom, preplavljeno takozvanim plastičnim sirevima koje je golim okom teško razlikovati od "pravih". Naime, na siru moraju biti ispisani podaci o podrijetlu mlijeka i sastavu, ali mnogi se toga ne pridržavaju.

Na godinu se u Europi proizvede 60 tisuća tona umjetnog sira. Takav polutvrdi sir prisutan je i u našim trgovačkim lancima. Pravi se od mlijeka loše kvalitete uvezenog iz Amerike s dodatkom soje i drugih sastojaka te proizvedenog kemijskim putem. Najmanje je u njemu kravljeg mlijeka. Hrvatska uvozi čak 49 posto mlijeka i mliječnih proizvoda.

Nataša Mikulec iz Zavoda za mljekarstvo s Agronomskog fakulteta u Zagrebu upozorava:

- Potrošači trebaju gledati sastojke! Ako na proizvodu piše da se uz mlijeko sadrži i biljna ulja to znači da taj proizvod ima jeftinije komponete, on nije patvoren ali je na tržištu jeftiniji.

Naša ekipa posjetila je mini siranu gdje se proizvodi sve od domaćeg mlijeka - od onoliko koliko daje 18 kravica. Dnevno prerađujemo 300 litara mlijeka, kaže vlasnica Romina Zadravec. Mlijeko ide u svježi sir i vrhnje na zagrebačkom području, imaju i kuhane sireve. Kupci, kaže, prepoznaju domaći proizvod i nije im za njega žao izdvojiti kunu više. Ipak posljednjih godina prodaja im pada, osobito tijekom ljeta. Nemaju ovdje ništa protiv uvoza mliječnih proizvoda, ali traže da kriteriji kontrole za sve budu isti.

Pravilnik o označavanju sira donesen je prije dvije godine. Na njemu moraju biti ispisani podaci o podrijetlu mlijeka i sastavu, ali mnogi se veliki proizvođači, žale se mali mljekari, toga ne pridržavaju.

Domaće mljekare zabrinjava što se dio kvalitetnog domaćeg mlijeka izvozi, a uvozimo jeftine mliječne proizvode.

- Svaka zamjena komponente iz mlijeka kao što je mliječna mast, s biljnim uljem to predstavlja sirnu zamjenu pa je tako poznato da kockica maslaca košta 25kn 250 grama, litra ulja je 10 kn, možete izračunati kolika je to zarada mlijekara koje bi se usudile patvoriti mlijeko - kaže Nataša Mikulec.

Mlijeko i mliječni proizvodi izvor su kalcija i, ako su kvalitetni, čuvaju kosti, poručuju nutricionisti. Građani u Hrvatskoj na godinu pojednu 13 kilograma mliječnih proizvoda, prosjek EU-a je 18 kilograma.

Nutricionist Branimir Dolibašić naglašava da kada konzumiramo svježe, neposredno svježe ne smijemo tražiti proizvod na akciji.

U europskim skladištima ima viška mlijeka i veliki ga se proizvođači žele riješti. Mali mljekari nezadovoljni su što, kažu, cisterne s oznakom Mlijeko hrvatskih farmi iz uvoza dovoze mlijeko i onda ga prodaju pod domaće.

- Ako je mlijeko uvezeno iz neke zemlje Unije, a kod nas je napravljen sir koji je zrio 90 dana može se pisati "poizvedeno u Hrvatskoj" - objašnjava Mikulec. Uskoro će morati pisati zemlja porijekla sirovine.

A dok na deklaraciji ne bude bilo naznačeno sve o podrijetlu mlijeka i mliječnog proizvoda, građani će se sami morati snalaziti pri kupnji. Uz to, nužne su i učestalije kontrole kvalitete uvoznih sireva. Lani je analizirano 45 uzoraka - 25 posto nije odgovaralo deklaraciji.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!