Obrtnički sajmovi opstaju unatoč procvatu internetske prodaje

U vremenu internetske prodaje i promocije na društvenim mrežama, klasični obrtnički i gospodarski sajmovi mijenjaju ulogu, ali malim obrtnicima ostaju važna mjesta za predstavljanje kupcima, razmjenu iskustava te povezivanje s poduzetnicima i partnerima.

Upravo se na tome temelji i smisao 28. Obrtničkog i gospodarskog sajma Koprivničko-križevačke županije u Križevcima, ocijenila je tajnica županijske Obrtničke komore i direktorica sajma Kristina Cvek.

Za razliku od velikih tvrtki, mali obrtnici uglavnom nemaju marketinške odjele niti novac kojim bi mogli osigurati veliku vidljivost svojih proizvoda i usluga. Sajam im zato omogućuje da u kratkom vremenu pred velikim brojem ljudi pokažu što rade.

Njima je ovo jedan od rijetkih načina da se predstave široj publici. Oni nisu velike firme koje imaju marketinške stručnjake i velike marketinške mogućnosti, kazala je Cvek.

Posebna vrijednost je u osobnom kontaktu s kupcima i mogućim poslovnim partnerima, koji se, napomenula je, teško može nadomjestiti drugim oblicima promocije.

No prodaja i promocija samo su jedna funkcija sajma. Druga, koja često ostaje manje vidljiva posjetiteljima, jest poslovno umrežavanje. Obrtnici ondje upoznaju kolege iz iste djelatnosti, mogu vidjeti kako drugi posluju, razmijeniti iskustva te pronaći budućeg kooperanta ili poslovnog partnera.

Da sajam ne mora biti velik kako bi imao šire značenje, Cvek potkrepljuje ovogodišnjim križevačkim primjerom. Na njemu je 65 izlagača iz šest županija, uz desetak predstavnika različitih institucija i više od 20 sudionika ostalih programa, pa kroz različite sadržaje sudjeluje približno stotinu izlagača i drugih sudionika. Zbog dolaska izlagača iz šest županija Cvek ga smatra sajmom regionalnog karaktera.

Internet ne omogućuje da proizvod kušate i dotaknete

Predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil također smatra da digitalizacija nije učinila sajmove suvišnima. Internet je pojednostavio kupnju, no nije uklonio potrebu kupca da proizvod vidi i isproba niti mogućnost neposrednog razgovora s njegovim proizvođačem.

Ne možete vi internetom omirisati, kušati, probati, osjetiti, dotaknuti neki proizvod, rekao je Kratohvil.

Na sajmu kupac može upoznati proizvođača, dobiti dodatne informacije, raspitati se o cijeni te kušati ili isprobati ono što se nudi. Kratohvil taj neposredni kontakt suprotstavlja kupnji na internetu, kod koje kupac proizvod često prvi put fizički vidi tek kada mu paket stigne na kućnu adresu.

Hrvatska obrtnička komora zato podupire 14 regionalnih te još šest svojih specijaliziranih sajmova. Kratohvil je pritom naglasio još jednu njihovu funkciju, a to je promocija obrtničkih zanimanja među učenicima i povezivanje sajmovanja sa strukovnim obrazovanjem. Prema njegovim riječima, interes za upis u obrtničke strukovne škole stabilan je, dok hrvatsko gospodarstvo istodobno traži kvalificiranu radnu snagu.

Upravo nedostatak radnika daje sajmovima dodatnu ulogu. Kratohvil je naveo da se potreba gospodarstva za radnicima trenutačno dijelom nadomješta uvozom stranih radnika, ali istodobno treba poticati domaće strukovno obrazovanje, stipendiranje obrtničkih zanimanja i otvaranje novih obrta.

Od prodajnog štanda do mjesta za učenje

Treći element suvremenih sajmova jest edukacija. Cvek je objasnila da obrtnički i gospodarski sajam ne bi trebao biti samo niz štandova kojima se privlače posjetitelji. U Križevcima su zato uz izložbeni dio organizirani paneli i predavanja o digitalizaciji, poljoprivredi i pokretanju poduzetničkog pothvata, odnosno teme namijenjene i postojećim obrtnicima i onima koji tek razmišljaju o ulasku u poduzetništvo.

Sajmovi pritom nisu samo lokalna hrvatska posebnost. Kratohvil je kao primjer izdvojio sajam u Celju s tradicijom dugom 58 godina, na kojem HOK svojim članovima omogućuje nastup zakupom izlagačkog prostora. Komora na sličan način sudjeluje i na sajmovima u Bosni i Hercegovini, gdje hrvatskim obrtnicima omogućuje predstavljanje, a tamošnjim komorama prenosi dio iskustava stečenih tijekom hrvatskog približavanja i ulaska u Europsku uniju.

Uloga gospodarskih i obrtničkih sajmova stoga se danas teško može mjeriti samo brojem izlagača, posjetitelja ili prodanih proizvoda. Za male poduzetnike njihov smisao ostaje u onome što digitalno tržište samo djelomično može pružiti, odnosno u osobnom predstavljanju proizvoda, neposrednom razgovoru s kupcem i stvaranju povjerenja. Uz to, sve veću težinu dobivaju umrežavanje, obrazovanje i promocija strukovnih zanimanja.

Drugim riječima, internet sajmove nije nužno učinio zastarjelima. Prije ih je prisilio da od mjesta na kojem se prvenstveno izlaže i prodaje roba postanu mjesto na kojem se poduzetnici predstavljaju, susreću, uče i sklapaju kontakte iz kojih može nastati neki budući posao, zaključuju sugovornici.