Igor Mihaljević
Foto: HTV / HRT
Nakon što je 15 godina strmoglavg pada, nakratko se zaustavio negativan trend u govedarstvu. Ipak, samo u broju uzgojnih grla. Prošlu godinu zaključili smo s 1.700 krava više nego 2019. Broj uzgajivača i dalje je u padu. Zato vesele primjeri poput onoga iz Palešnika u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Ljudima iz tog sela ni na kraj pameti nije odustati od mljekarstva. Dapače, Igor Mihaljević gradi novu, još veću štalu.
Nemilosrdna kiša i gotovo zimski uvjeti usred proljeća nakratko su usporili jedan od najvećih projekata u bjelovarsko-bilogorskom stočarstvu. Više od 11,5 milijuna kuna vrijedna je nova staja u kojoj Igor Mihaljević želi proširiti posao. Polovina novca bit će nepovratna zahvaljujući mjerama iz programa ruralnog razvoja.
- Kredit je na 10 godina s počekom od 6 mjeseci. To je ono što sam mogao dobiti. Bilo je - uzmi ili ostavi. Obzirom da sam uložio dosta novaca pri izradi dokumentacije i kupovini zemljišta da bih uopće mogao takav objekt negdje staviti - solucija odustajanja više uopće nije bila opcija, kaže Igor Mihaljević.
No, za ovog stočara s tridesetak godina iskustva opcija nije bila ni tapkanje u mjestu. Jednu staju već je izgradio, kredit otplatio, a želi li naprijed, ulagati se mora. Umjesto sadašnjih 60, imat će 110 muznih krava i bit će to tek druga farma u županiji s robotskom mužnjom mlijeka. Zato će morati potpuno obnoviti stado.
Deset tisuća litara mlijeka po kravi
Neki će reći - hrabra odluka, pogotovo u vrijeme nesklono stočarstvu. No on je temelji na dosadašnjim rezultatima. Uzgoj simentalca drži ga istodobno i u mesnom sektoru. Ipak, mlijeko mu je glavni adut.
- Proizvodnja je ono zbog čega sam se odlučio krenuti u novu investiciju. Imam podatak nekih zaključenih laktacija. U 23 laktacije prosjek kod mene je 8100 litara. Ali moj cilj nije da na tome ostanem, moj cilj je da tu proizvodnju podignemo i do 10 tisuća litara po žvotinji, kaže Igor. Nada se da će cijeli projekt biti dovršen do kraja godine. Riječ je, dodaje - o ulaganju i za buduće naraštaje.
Nepovratne državne potpore za kupnju junica
Jer upravo je težak fizički posao, poglavito mužnja, jedan od glavnih razloga što se sve manje mladih odlučuje za ovu proizvodnju, a manja gospodarstva zatvaraju staje. Obitelj Keberle drži dvadesetak krava i tako će biti dok god sami moglu raditi, kaže Zdenka Keberle.
Ipak, oni ne odustaju pa su dvije godine zaredom iskoristili nepovratne državne potpore za kupnju junica. Nabavili su 8 novih i tako obnovili stado. Baš je ta mjera, drže u Centru za stočarstvo jezičac na vagi u hrvatskim farmama zadržala u pozitivnom balansu.
- Zadnji podaci iz 2020. ukazuju na blagi oporavak, na zaustavljanje pada brojnog stanja kod krava i zaustavljanje pada proizvodnje mlijeka. Ali naše su želje i planovi daleko veći od toga - da se vratimo na proizvodnju i razinu od prije desetak i više godina, kaže voditelj Centra za stočarstvo Zdenko Ivkić.
Cijena mlijeka premala da bi mladi krenuli u proizvodnju
No to neće ići brzo. Stručnu potporu gospodarstva dobivaju stalno, mnoge su usluge, poput određivanja bređosti iz mlijeka ili pak plana osjemenjivanja - besplatne. Stanje na tržištu znatno je veći problem. Keberleovi kažu kako cijena mlijeka ispod 3 kune nije dovoljna da bi mladi krenuli u proizvodnju.
No osim mladih koji bi trebali krenuti, možda je još važnije da ne odustanu "stari", odnosno da povećaju proizvodnju. Čini se to kao jedini spas u vrijeme kada smo pali na manje od 4 tisuće isporučitelja mlijeka i kada zbog koronakrize mnoge zemlje jedva čekaju da izvezu svoj višak, i to po niskim cijenama.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!