OECD: Hrvatska kroz ZPP planira 343 milijuna eura potpora poljoprivredi do 2027.

Hrvatska je za razdoblje od 2023. do 2027. godine u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a predvidjela ukupno 342,7 milijuna eura proizvodno vezanih potpora i sektorskih intervencija, pokazuje posljednje OECD-ovo izvješće za 2026. godinu.

Za navedeno razdoblje Hrvatska je tako u okviru ZPP-a planirala 281,1 milijun eura potpora za poljoprivredne proizvode i 61,6 milijuna eura za pojedine poljoprivredne sektore, objavljeno je prošlog tjedna u najnovijem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o praćenju i ocjeni poljoprivrednih politika za 2026. godinu.

Sredstva za proizvodno vezane potpore, navodi se čine 7,5 posto ukupnih sredstava hrvatskog strateškog plana, dok sredstva namijenjena sektorskim intervencijama čine 1,6 posto ukupnog plana.

Najveći dio proizvodno vezanih potpora, 37 posto, namijenjen je proizvođačima mlijeka, dok je 29,1 posto predviđeno za proizvodnju goveđeg mesa. Slijede poljoprivrednici koji se bave proteinskim usjevima s 13,3 posto, šećerne repe s 8,3 posto te voća i povrća s 3,8 posto. Za proizvođače ovaca i koza predviđeno je šest posto, a za proizvodnju sjemena 2,4 posto.

U sektorskim intervencijama najveći udio od 67,3 posto, odnosi se na vinarstvo, dok je za pčelarstvo namijenjeno 31 posto, a za sektor voća i povrća 1,7 posto.

Riječ je o planiranim, a ne već isplaćenim sredstvima, pri čemu podaci obuhvaćaju financiranje iz europskih fondova te nacionalno sufinanciranje u sektoru pčelarstva.

OECD u zasebnom prikazu Hrvatske navodi da je u listopadu 2025. odobrena treća izmjena hrvatskog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, kojom su pojednostavnjeni uvjeti ostvarivanja potpora, a dio manjih mjera prebačen na nacionalno financiranje radi smanjenja administrativnog opterećenja i ubrzavanja provedbe.

Tijekom promatranog razdoblja objavljeno je jedanaest poziva za projektne i investicijske potpore, dok je zanimanje poljoprivrednika za pojedine ekološke programe premašilo očekivanja. Zbog toga je dio sredstava preraspodijeljen kako bi se osigurale planirane minimalne isplate korisnicima.

U izvješću se ističe i ulaganje 81,8 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u uspostavu pet logističko-distributivnih centara za voće i povrće. Dva su centra počela raditi do veljače 2026. godine, a dovršetak preostala tri bio je predviđen tijekom godine. Cilj tih ulaganja jest poboljšati pristup tržištu i smanjiti gubitke poljoprivrednih proizvoda nakon berbe.

Proizvodno vezane potpore čine 17,4 posto bruto primitaka poljoprivrednika u EU

Proizvodno vezane potpore, navodi se, čine približno 7,5 posto ukupno planiranih financijskih sredstava u strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, što odgovara i udjelu proizvodno vezanih potpora u hrvatskom planu.

Prema izvješću, potpore poljoprivrednim proizvođačima u Europskoj uniji u razdoblju od 2023. do 2025. godine činile su prosječno 17,4 posto njihovih ukupnih bruto primitaka, što je više od prosjeka zemalja OECD-a.

Pritom je potpora tržišnim cijenama, navodi se u izvješću, u razdoblju od 2000. do 2002. činila 46 posto ukupnih potpora proizvođačima, dok je od 2023. do 2025. njezin udio smanjen na približno 28 posto.

Najviše koristi od takvog oblika zaštite imaju proizvođači govedine, teletine i mesa peradi, a zatim proizvođači riže.

Ukupna potpora poljoprivrednom sektoru, izražena udjelom u bruto domaćem proizvodu Unije, smanjena je s jedan posto početkom 2000-ih na 0,6 posto u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Među dugoročnim izazovima europske poljoprivrede izdvaja se i starenje poljoprivrednog stanovništva. OECD je primijetio da je Europska komisija predstavila strategiju kojom do 2040. godine namjerava udvostručiti udio mladih poljoprivrednika, a za programsko razdoblje od 2028. do 2034. državama članicama preporučuje izdvajanje najmanje šest posto poljoprivrednih sredstava za generacijsku obnovu.