Okrugli stol: Hrvatska planira gradnju četiri energane

U Hrvatskoj se planira moguća gradnja četiri energane, a niti jedna od njih neće biti za opasan otpad, rekla je u srijedu Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na okruglom stolu Energetska oporaba (opasnog) otpada. 

Prva energana bit će izgrađena u okviru centra za gospodarenje otpadom "Bikarac" kod Šibenika kapaciteta 130.000 tona godišnje goriva iz otpada za područje četiri dalmatinske županije - Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske. Sada je u fazi projektiranja, rekla je Maja Feketić iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na okruglom stolu s panel raspravom Energetska oporaba (opasnog) otpada, koji je na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje organizirala Akademija tehničkih znanosti Hrvatske.

Paralelno s Bikarcem, Feketić je rekla kako se planira i energana u kogeneracijskom postrojenju "Orlovnjak" na lokaciji slobodne zone Osijek s kapacitetom od 54.000 tona godišnje. Ona se projektira i bit će namijenjena za Slavoniju. Feketić je rekla da su u Orlovnjaku već odradili jednu sjednicu stručnog povjerenstva Studije utjecaja na okoliš.

Istaknula je da se Fondu javilo nekoliko zainteresiranih gradova koji bi htjeli imati energanu, a u odabiru grada u obzir će se uzimati lokacija i blizina centra za gospodarenje otpadom, te prostorni planovi i kapaciteti.

Otkrila je da tu prednjački Grad Rijeka koja je predala zahtjev i koja bi mogla preuzeti gorivo iz otpada zajedno s presušenim muljem iz centara za gospodarenje otpadom Marišćina, Kaštijun i Babina Gora.   

Također, i Grad Zagreb bi kao glavni grad Hrvatske sigurno trebao krenuti u tom smislu, u gradnju energane, poručila je Feketić.

Rekla je da su u najavi i privatne investicije.  

- Energane predstavljaju nastavak razvoja centara za gospodarenje otpadom, omogućavaju zbrinjavanje svog ostatnog otpada koji se ne može reciklirati, poručila je Feketić i naglasila kako stvaraju sustav sukladno s hijerahijom otpada.  

Feketić: O energani za termičku obradu opasnog otpada još se ne raspravlja

Vezano za financiranje energana rekla je da je još uvijek Modernizacijski fond EU-a kao jedan od najboljih izvora financiranja ali on vrijedi do kraja 2030., a nakon toga ostaju krediti te javno-privatno partnerstvo, te neki inovacijski fondovi. 

Kazala je i da se o energani za termičku obradu opasnog otpada još ne raspravlja, ali i da je i to pitanje kojeg bi se u budućnosti trebalo dotaknuti.

Daniel Rolph Schneider sa zagrebačkog Fakulteta strojarstva i brodogradnje također je rekao da su Hrvatskoj potrebne četiri energane jer procjene govore o 350.000 tona pa do 500.000 tona goriva iz otpada godišnje što ne uključuje i druge materijale koje će te energane eventualno koristiti, kao što su primjerice mulj iz pročistača otpadnih voda te ostatni nereciklabilni otpad. Napomenuo je da će realizacija energana ovisiti o nizu faktora. 

Rekao je da u ovom trenutku zna za nekolicinu energana da su u tijeku, u nekakvim fazama planiranja. Uz Bikarac i Orlovnjak, kaže u Sisku C.I.O.S. planira energanu, spominjala se i Kutina, a vjerojatno će u jednom trenutku biti i zagrebačka energana. 

- To bi trebalo biti otprilike dostatno za ovu situaciju, rekao je. 

Objasnio je da se lokacije biraju u okviru studija izvedivosti. Kad se krene u konkretan projekt analiziraju se različite lokacije, a kad se odabere lokacija kreće se u postupak procjene utjecaja na okoliš kako bi se vidjelo je li to rješenje uopće prihvatljivo za okoliš. Tada se gleda i varijanta rješenja tehnologija, pa tako primjerice Bikarac nema isti kotao kao potencijalno Osijek, znači to su dvije različite tehnologije izgaranja, ali svaka tehnologija će dati zadovoljavajuće rezultate. Danas je dominantno izgaranje i to je tehnologija koja će se vjerojatno izabrati jer i ponuđači nude te tehnologije u Europi, rekao je Schneider.     

Perica Jukić iz tvrtke Eco energy iznio je primjer energane u Prahovu u Srbiji u čiji je projekt uključen. Rekao je da energana ima suvremeni sustav za pročišćavanje dimnih plinova, instalirano je sve najbolje što se moglo instalirati, a važnim je istaknuo i da su građani o gradnji bili informirani, mogli su dolaziti i postavljati pitanja, a čak su bili organizirani prijevozi za građane da odu u susjedne države i pogledaju energane.

Renato Šarc s Tehničkog sveučilišta u Leobenu istaknuo je da centri za gospodarenje otpadom mogu proizvoditi kvalitetno gorivo iz otpada za cementnu industriju. Također je rekao da je ta tehnologija koja se u cementarama koristi za to dostatna.