15:39 / 12.01.2022.

Autor: Hina/HRT

Oporavak europske industrijske proizvodnje u studenome, u Hrvatskoj pad

Ilustracija

Ilustracija

Foto: Zahovaev K / Shutterstock

Industrijska proizvodnja u EU i eurozoni oporavila se u studenome nakon tromjesečnog razdoblja pada, a u Hrvatskoj zabilježila je najveći pad u sedam mjeseci, pokazalo je u srijedu izvješće Eurostata.

Na razini EU-a sezonski prilagođena industrijska proizvodnja porasla je u studenome 2,5 posto u odnosu na listopad kada je pala za 0,8 posto, pokazuje izvješće Eurostata.


U eurozoni uvećana je 2,3 posto u odnosu na listopad kada je potonula 1,3 posto.


Najviše je na oba područja porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za tri posto u EU-u te za 3,2 posto u eurozoni, nakon blažeg rasta u prethodnom mjesecu.


U segmentu kapitalnih dobara proizvodnja je u EU porasla 2,3 posto, a u eurozoni 1,5 posto.


Proizvodnja energije porasla je 0,9 posto u EU, te 1,2 posto u eurozoni.


U sektoru trajnih potrošačkih dobara proizvodnja je u EU gotovo stagnirala, a u eurozoni je pala za blagih 0,2 posto.


Skok u Irskoj


Među zemljama EU-a najveći je skok industrijske proizvodnje u studenom na mjesečnoj razini bilježila Irska, za 37,3 posto, navodi Eurostat, napominjući da irski statistički ured trenutno revidira metodologiju izračuna.


Slijede Poljska i Češka s rastom proizvodnje za 5,9 odnosno 4,8 posto.


U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u studenome pala za 1,4 posto u odnosu na listopad, kada je porasla za 1,8 posto. Njezin je pad u pretposljednjem mjesecu prošle godine bio najsnažniji od travnja kada je smanjena 2,0 posto.


Najveći pad industrijske proizvodnje bilježila je Belgija, od 4,4 posto. Slijede Malta i Luksemburg s padom proizvodnje za 3,7 odnosno 2,3 posto.


U Eurostatu nisu raspolagali podacima za Cipar.


Kočnica kapitalna dobra


Na godišnjoj razini industrijska je proizvodnja u EU u studenome stagnirala, nakon 0,9-postotnog rasta u listopadu, prema revidiranim Eurostatovim podacima.


U eurozoni pala je 1,5 posto, nakon revidiranog 0,2-postotnog rasta u listopadu.


Kočnica je proizvodnji na oba područja bio sektor kapitalnih dobara sa smanjenom proizvodnjom za 8,2 posto u EU, te za 9,8 posto u eurozoni.


Svi su ostali sektori povećali proizvodnju u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, a najviše je porasla proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za 7,3 posto u EU i za 6,1 posto u eurozoni.


Izrazito je porasla i proizvodnja energije, za 6,7 posto u EU i za 3,7 posto u eurozoni.


Istočna Europa na čelu


Najveći su rast proizvodnje na godišnjoj razini bilježile istočnoeuropske zemlje predvođene Litvom gdje je poskočila 17 posto.


Slijede Poljska i Bugarska s rastom proizvodnje za 15,3 odnosno 13,3 posto.


U Hrvatskoj industrijska je proizvodnja u studenome porasla 3,6 posto u usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, nakon 2,6-postotnog povećanja u listopadu.


Irska je pak bilježila najveći pad proizvodnje, za čak 30,4 posto u odnosu na studeni 2020. godine.


Slijede Malta s padom proizvodnje za 7,8 posto te Njemačka i Luksemburg gdje je smanjena 2,5 posto.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!