Osmi paket Vladinih mjera: Pao broj građana koji nisu mogli platiti grijanje

Prije nekoliko dana na sjednici Vlade predstavljen je osmi paket mjera za zaštitu standarda građana i konkurentnosti gospodarstva vrijedan 296 milijuna eura. Jedna od ključnih mjera tog paketa je osiguravanje stabilnih i pristupačnih cijena energije pa će cijene električne energije ostati nepromijenjene do 30. rujna ove godine. O svim mjerama razgovarali smo u Studiju 4 s Darijem Hanzalekom, predsjednikom Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Hanzalek je otkrio jesu li sindikati konzultirani o novim mjerama i kako su njima zadovoljni:

- Mjere su predstavljene sindikatima dva, tri dana prije nego što su predstavljene javnosti, konzultacije smo imali, mi o njima nismo pregovarali. Što se tiče samih mjera, sindikati su njima zadovoljni jer predstavljaju u ovom segmentu smjer koji je bio i s ranijim mjerama, gledamo u daljnjem razvoju da budu koncentrirane na pomoć onim najpotrebitijima, rekao je Darije Hanzalek, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata.

Ispričao je i koliko te mjere idu prema tome da se s njima gradi sigurnosna mreža i socijalna kohezija:

- S te strane su mjere važne, ne samo ove nego i druge, kapitalizam ima tendenciju raslojavanja društva. To se vidi i po plaćama radnika, od 750 eura, što je minimala plaća neto te od iznosa do 1200 eura koja je medijalna plaća - gdje je 50 posto naših radnika stisnuto u tu grupu i ako tomu dodamo neto plaću od 1392 eura kao najnoviji podatak, dvije trećine radnika ima ispodprosječne plaće koje se tek razvijaju u devetom, desetom decilu. Prosječna mirovina je oko 600 eura, ističe Hanzalek.

Naglašava kako je vrlo važno da Hrvatska kao socijalna država intervenira gdje god može i da ublažava te razlike.

Hanzalek: Pitanje je hoće li mjere trajati unedogled

Objasnio je na koji način ove mjere pomažu konkurentnosti hrvatskog gospodarstva:

- Mi smo zadovoljni u mjeri da one pomažu one slabije i manje jake. To su mali, mikro i srednji poduzetnici. Smatramo kako tu ima prostora da im se pomogne, pogotovo kada gledate rizik od siromaštva. Zanimljivo je da su samozaposleni u većem riziku od siromaštva od prosjeka u Hrvatskoj. Oni koji su ranjivi i nisu otporni na manje pomake, gdje je važno da postoji određena predvidivost u njihovu poslovanju vezano za energiju i s te strane ih pozdravljamo, ističe Hanzalek.

Osvrnuo se i na to koliko je važno da se cijene struje, plina i toplinske energije u idućem razdoblju neće mijenjati:

- To ne može trajati unedogled, one će se prilagođavati situaciji kakva je. Prije četiri godine kada je došla kriza izazvana COVID-om imali smo generalnu mjeru gdje se pomoglo građanima, ali preko poslodavaca mjerom od 4000 kuna kojom su se spasila mnoga radna mjesta. Ostvarili su u tim godinama veću dobit jer su nastavili poslovati prema sličnom modelu, a dobili su znatna sredstva, dodaje Hanzalek.

Smatraju da mjere moraju biti transparentne i javne. Kako kaže, mjere su u ovom segmentu još usmjerene na energetski dio i pitanje je hoće li trajati unedogled. Vjerojatno će one biti otpuštene u nekom segmentu.

Hanzalek: Pao broj građana koji ove godine nisu mogli plaćati grijanje

- Zalagat ćemo se da ne treba smanjivati sredstva, nego treba vidjeti kako ih transferirati prema onima ugroženima, potrebitima i slabijim skupinama građana, a to već vidimo u drugom segmentu ove mjere vezano za električnu energiju, objašnjava Hanazalek.

Kako kaže, cijene energenata različito će utjecati i na umirovljenike. U slučaju da im je mirovina niska, prema Vladinim mjerama će, primjerice, za račun od 50 eura on biti niži za deset eura.

- Ako je nekima tih 20 eura, kada zbroje struju i plin, važno mjesečno i ako su nategnuti u potpunosti, naravno da im to pomaže. Pretprošle godine (2023.) 6,2 posto naših građana izjavilo je da nema za grijanje u zimskim mjesecima. Ove godine je bilo 4,5 posto takvih građana. Dugoročno, bit će vrijeme da se detektira kod građana kojima ta mjera uopće nije potrebna. Naš smjer je da se ona transferira prema potrebitima, govori Hazalek.

Navodi kako je mjera od 140 milijuna eura raspoređena svima podjednako, dok je druga mjera od 62 milijuna eura vezana za električnu energiju ugroženih kupaca čiji je broj proširen s 88 tisuća ove godine na 105 tisuća ugroženih kupaca, gdje, kako kaže, dolazimo do ove druge mjere koja je svojevrsni vaučer za te ljude koji dobivaju sufinanciranu energiju od 70 eura mjesečno.

- Pitanje je sad onih ugroženih skupina koje se možda i ne griju na ovakve načine. Ugrožene skupine koje žive na selu vjerojatno se griju na neke druge energente i puno je teže te krpaju kraj s krajem u tom pogledu, priča Hanzalek.

Hanzalek: Zadnjih par godina imamo krizno vrijeme

Još jedna od mjera koja se odnosi na umirovljenike je potpora od 62,5 milijuna eura. Hanzalek je otkrio koliko bi umirovljenici trebali dobiti i tko ostvaruje pravo na to:

- Mjera se odnosi na sve umirovljenike koji su zatečeni u primanju mirovine za veljaču ove godine. Dakle, oni koji će sad za veljaču primiti mirovinu, bit će obuhvaćeni tom mjerom. Više od milijun i 200 tisuća umirovljenika, gotovo 230 tisuća. Iznos će biti 50 eura, bit će isplaćeno u travnju, objašnjava Hanzalek.

- Što se tiče mirovina, kreće se u promjene Zakona o mirovinskom osiguranju. Za sada se najavljuju u dosta pozitivnom smjeru u odnosu na nekakve početne razgovore koje smo imali. Predviđene promjene u mirovinskom sustavu su više-manje sve pozitivnog smjera, nastavlja Hanzalek.

Osmi je paket mjera, pitanje je koliko su dosadašnje Vladine mjere utjecale na životni standard građana:

- Za vrijeme korone bile su uvjet bez kojeg vjerojatno gospodarstvo i ne bi opstalo. Mogli su možda ići u nekim drugim smjerovima, neke države su se odlučile za drugačiji transfer. Nakon korone došao je rat u Ukrajini s krizom cijena energenata. Mi zadnjih par godina imamo krizno vrijeme. Možemo reći da su mjere imale pozitivnog učinka, zaključuje Hanzalek.