Rastu računi za struju i plin: Što to znači za građane i gospodarstvo?

Od 1. siječnja poskupjela je struja, potkraj prošle godine i plin, a s hladnim valom zabilježena je njihova rekordna potrošnja. 

Kakvi nas računi očekuju početkom veljače? Koliki će biti udar na standard građana? Hoće li se poskupljenje energenata pretočiti u novi rast svih ostalih cijena? 

O tome su u HTV-ovoj emisiji "Otvoreno" govorili Željko Krevzelj, ravnatelj Uprave za energetiku Ministarstva gospodarstva, Anton Marušić, predsjednik Uprave HEP Operatora distribucijskog sustava, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a i Mladen Novosel, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Hrvatske.

U posljednja dva mjeseca zabilježena su dva poskupljenja električne energije.

Istaknuo je da je prvo poskupljenje bilo povećanje naknade za opskrbu električnom energijom od 1. studenoga. Dodao je da je drugo poskupljenje stupilo na snagu 1. siječnja, kada je povećana naknada mrežarine. 

Naglasio je da ta dva povećanja zajedno čine oko 12 posto u odnosu na cijenu električne energije kakva je bila prije 1. studenoga.

Govoreći o aktualnom povećanju mrežarine, Marušić je rekao da ona iznosi 15 posto.

Marušić: Poskupljenje struje oko 22 eura godišnje za prosječno kućanstvo

Pojasnio je da to, na prosječnu potrošnju jednog kućanstva, iznosi oko 1,8 eura. 

Rekao je i da je riječ o godišnjem iznosu od oko 22 eura.

Istaknuo je da prosječno kućanstvo u Hrvatskoj ima potrošnju od oko 3.200 kilovatsati godišnje.

Osvrćući se na usporedbu s drugim državama Europske unije, Marušić je rekao da je Hrvatska donedavno imala jednu od najjeftinijih cijena električne energije za građanstvo. 

Naglasio je da je takvo stanje i dalje zadržano te da je Hrvatska među zemljama s najnižim cijenama električne energije za kućanstva u cijeloj Europskoj uniji.

Osvrnuvši se na stanje elektroenergetskog sustava i mogućnost većih ispada, Marušić je rekao da treba povući jasnu razliku između hrvatskog sustava i "blackouta" kakav se dogodio u Španjolskoj. 

Naglasio je da je do tog ispada došlo pretežno zbog energetskih elektronika te da Španjolska ima slabiju povezanost s drugim državama.

Istaknuo je da je Hrvatska povezana s Italijom, Slovenijom, Mađarskom, Srbijom, Bosnom i Hercegovinom te Crnom Gorom te da je zbog toga elektroenergetski sustav stabilniji.

Govoreći o nedavnom ispadu električne energije u Dalmaciji, Marušić je pojasnio da je ispad krenuo s granice Grčke i Albanije zbog rasta raslinja, tehničkih razloga i povećane potrošnje. 

Naglasio je da se taj ispad zaustavio u Hrvatskoj te da se nije proširio dalje prema ostatku Europe.

- Hrvatska svake godine pripremi protupožarnu sezonu i turističku i rijetko se događaju ispadi, naglasio je.

Što se tiče trenutnog stanja, svi kupci su danas pod naponom, naglasio je.

Dodao je da su pokazatelji kvalitete opskrbe električnom energijom u Hrvatskoj u sredini europskog prosjeka, dok je cijena mrežarine među pet najnižih u Europi.

Mladen Novosel rekao je da je udar na standard građana snažan i da traje već nekoliko godina.

- Imamo strahoviti udar već protekle dvije, tri godine, rekao je Novosel.

Novosel: Cijene su na razini EU-a, a plaće i mirovine daleko ispod

Istaknuo je da su cijene energenata donekle bile prihvatljive za građane zahvaljujući subvencijama Vlade Republike Hrvatske.

- Jedino je cijena energenata donekle bila u subvencioniranju Vlade Republike Hrvatske prihvatljiva što se tiče kupovne moći, rekao je.

Naglasio je da se tržište nafte u međuvremenu stabiliziralo, podsjetivši na razdoblje nakon ruske agresije na Ukrajinu.

- Svjedoci smo da se pred dvije, tri godine, nakon agresije na Ukrajinu, cijene plina i nafte snažno povećavaju i da je to generiralo ogroman porast svih mogućih cijena, rekao je Novosel, dodavši da su današnje cijene posljedica tih kretanja.

Pojasnio je da Hrvatska danas u pojedinim kategorijama ima više cijene od europskog prosjeka.

- Činjenica je da smo danas iznad prosjeka Europske unije kada je u pitanju hrana i bezalkoholna pića, rekao je.

- Preko 30 posto naših plaća ide na hranu i bezalkoholna pića. Tu smo šest puta iznad prosjeka EU, rekao je.

- Cijene u restoranima i hotelima gotovo su već 100 posto na razini prosjeka Europske unije, rekao je.

Istodobno je upozorio na veliki jaz u plaćama.

- Naša prosječna plaća je za oko 1100 eura niža od prosječne plaće Europske unije, rekao je Novosel.

- Prosječna europska plaća je 3150 eura bruto, a u Hrvatskoj 2050 eura, rekao je.

- Preko 700 tisuća umirovljenika prima mirovinu manju od 500 eura, rekao je.

- Postavlja se pitanje kako je normalno da u tržišnom gospodarstvu prihvaćamo sve tržišne cijene na razini Europske unije, a nemamo tržišne plaće i tržišne mirovine, rekao je Novosel.

Naglasio je da se radnike i dalje uvjerava kako plaće ne smiju rasti.

- Stalno se govori da su plaće previsoke i da plaće generiraju inflaciju. To tako više neće ići, poručio je.

Hrvoje Stojić upozorio je da se o standardu građana i cijenama mora govoriti na temelju provjerljivih podataka, a ne dojmova.

- Postoje podaci koji se mogu lako provjeriti. Ne možemo ovako neozbiljno razgovarati na osnovu dojma, rekao je Stojić.

- Svjestan sam da ima kategorija građana koje nisu sudjelovale u ovom, za hrvatske prilike, rekordnom povećanju kupovne moći, rekao je.

Govoreći o kretanju plaća i produktivnosti, Stojić je naveo konkretne podatke.

Stojić: Inflacija ne pogađa sve građane jednako

- Od 2019. na ovamo plaće su u Hrvatskoj realno porasle 26 posto, dok je produktivnost porasla upola manje, rekao je.

- Plaće su nominalno porasle 58 posto, a realno 26 posto, kada se oduzme inflacija, rekao je Stojić.

Osvrnuvši se na inflaciju, naglasio je da ona ne pogađa sve građane jednako.

- Inflacija je individualna kategorija. Ona koja se iskazuje na razini prosjeka i nije ista za sve građane, rekao je.

Pojasnio je da građane koji veći dio prihoda troše na hranu rast cijena pogađa snažnije.

Vraćajući raspravu na cijene energije, Stojić je istaknuo da je Hrvatska i nakon poskupljenja među državama s najnižim cijenama električne energije za kućanstva.

- I nakon ovih povećanja Hrvatska ima jednu od najnižih cijena električne energije za stanovništvo, rekao je Stojić.

- Kada gledamo velike potrošače, prema službenim podacima, razlika u cijeni električne energije u odnosu na prosjek EU porasla je u 2025. na 18 posto, s 13 posto u 2024., rekao je.

Pojasnio je da to znači gubitak konkurentnosti.

- To znači da smo po toj cjenovnoj kategoriji brže gubili konkurentnost, rekao je.

Dodao je da je razlika kod malih poduzeća nešto niža, ali je upozorio da usporedba s prosjekom Europske unije nije dovoljna.

- Nije dovoljno uspoređivati se samo s prosjekom EU, nego s prosjekom zemalja Istočne Europe, rekao je.

- Na istoku Europe koncentrirano je puno industrije i tamo je u posljednjih deset ili dvadeset godina otišlo najviše ulaganja, rekao je.

- Ako Hrvatska želi imati konkurentnu industriju, onda mora imati i konkurentnu cijenu električne energije, rekao je i dodao kako to nemamo.

Željko Krevzelj osvrnuo se na cijene električne energije za industriju i paket mjera Vlade.

- Vezano uz paket mjera, to je deveti paket mjera koji trenutačno važi do 31. ožujka, rekao je Krevzelj.

Krevzelj: Subvencije štite građane, važno je i ulagati 

Istaknuo je da paket, osim kućanstava, obuhvaća i dio poduzetnika.

- Njime je, osim subvencioniranja cijene električne energije za kućanstva, predviđeno i subvencioniranje za poduzetnike do 250 kilovatsati polugodišnje, rekao je.

- Samim time cijena električne energije za njih je smanjena za 26,7 posto u odnosu na inicijalnu cijenu bez mjera i subvencija Vlade, rekao je Krevzelj.

Govoreći o usporedbi cijena električne energije, istaknuo je da su cijene za poduzetništvo u skladu s europskim prosjekom.

- Cijena električne energije za poduzetništvo, prema svim podacima koje imamo, u prosjeku je na razini zemalja Europske unije, rekao je.

Dodao je da su cijene za kućanstva među najnižima, ali da je ključno pitanje ulaganja.

- Po kućanstvima jesmo među najnižima, ali ono što je tu ključno su ulaganja, rekao je Krevzelj.

Govoreći o budućnosti energetike, Krevzelj je istaknuo važnost održivosti i konkurentnosti.

- Važno je ulagati u konkurentnost i održivost, jer samo time možemo potaknuti industriju, rekao je.

Osvrnuvši se na nuklearnu energiju, rekao je da je ona dio energetskih planova.

"Nuklearna energija je siguran izvor energije"

- Nuklearna energija je siguran izvor energije koji pruža energiju 24 sata dnevno, rekao je.

- Danas imamo visoke standarde na razini Europe koje primjenjujemo i u Hrvatskoj, dodao je.

Osvrnuo se i na hrvatski uvoz električne energije.

- Strategijom energetskog razvoja, kroz razvoj nuklearne energije i druge tehnologije poput geotermalne, planiramo pojačati samodostatnost i energetsku sigurnost, rekao je Krevzelj.

Govoreći o lokacijama za male modularne nuklearne reaktore, rekao je kako postoje već dvije potencijalne lokacije, ali one će se odrediti nakon donošenja zakona i plana predviđenog tim zakonom, zaključio je.

Marušić je pojasnio zašto se primjenjuje viša tarifa kada potrošnja električne energije prijeđe 3.000 kilovatsati u šest mjeseci.

- Uredbom Vlade predviđeno je da se subvencionira do 3.000 kilovatsati potrošnje polugodišnje jednim načinom, a ostala potrošnja drugom subvencijom, rekao je Marušić.

Naglasio je da se građane pritom ne kažnjava.

- Ne penalizira se potrošača, nego mu se umanjuje subvencija, rekao je.

- Uredba jasno kaže da je 3.000 kilovatsati granica za subvenciju A, a iznad toga ide subvencija B, rekao je.

U nastavku rasprave Novosel je kazao kako je činjenica da je Vlada pomogla građanima subvencioniranjem potrošnje za kućanstva i da je subvencionirala cijenu električne energije za male i srednje poduzetnike, rekao je.

No, postavio je pitanje učinka takvih mjera.

- Ako već nekome subvencioniraš nešto, kako toleriraš da istovremeno cijene i dalje rastu? upitao je.

Kao primjer naveo je cijene hrane.

- Ako je netko imao subvencioniranu cijenu struje, zašto nam je kruh toliko skup? Zašto su pekarski proizvodi toliko skupi?, upitao je.

Upozorio je i na nova poskupljenja.

- Nikada se nije dogodilo u Hrvatskoj da cijena električne energije poraste, a da ne porastu cijene pekarskih proizvoda, rekao je.

- Naš odgovor, sindikalni, je zahtjev za povećanjem plaća, naglasio je.