Tabak: Gosta treba cijeniti, a ne smatrati bankomatom

Predsezona je pred vratima. Hrvatska sve više gubi prednost pred mediteranskim konkurentima. Cijene turističkih usluga u zemlji rastu brže nego u ostalim mediteranskim destinacijama, dok kvaliteta stagnira. Iako se očekuje povećanje cijena u nadolazećoj sezoni, mnogi se pitaju kako će to utjecati na konkurentnost Hrvatske na tržištu?

Pada nam cjenovna konkurentnost

Tonči Glavina, ministar turizma i sporta rekao je gostujući u emisiji Otvoreno kako nama pada cjenovna konkurentnost, te da ukoliko želimo zadržati turističke rezultate od posljednjih godina moramo napraviti iskorak po pitanju cjenovne konkurentnosti.

- Kumulativni rast cijena u turizmu u Hrvatskoj od početka 2022. godine do rujna 2024. godine je gotovo 50 posto. Kao posljedica takvog rasta cijena imamo pad realne potrošnje turista po noćenju. Potrošnja turista po noćenju se izračunava kao omjer prihoda iz platne bilance i noćenja stranih turista, deflacionirana za cijene u smještaju i u pružanju usluge hrane i pića i definitivno umanjuje sve pozitivne učinke cijena i nominalne prihode. I to sve skupa upućuje na to da, što se tiče cijena, smo se izjednačili sa nekim tržištima od kojih smo bili puno jeftiniji, rekao je.

- Za vrijeme COVID-a, one dvije godine ili recimo ona prva godina nakon COVID-a, koja je bila izuzetno uspješna za nas po potrošnji i prihodima. Mi smo tada bili čak i do 50 posto jeftiniji recimo od Francuske ili Italije. Da bi mi danas bili otprilike svega negdje 20 posto jeftiniji, ali smo tada isto tako bili jeftiniji od Španjolske i Grčke za otprilike nekih desetak posto, a već smo u 2023. godini postali skuplji za nekih 5 do 7 posto, rekao je.

Istaknuo je da moramo iznaći rješenja i popraviti tu cjenovnu konkurentnost "koja se ne mora nužno reflektirati spuštanjem cijena, ali mora u svakom slučaju ispratiti rastuću kvalitetu usluga".

Grčka i Španjolska najjeftinije na Mediteranu

Kristjan Staničić, direktor Hrvatske turističke zajednice istaknuo je kako je trenutno stanje bookinga na očekivanoj razini - stabilno.

- Informacije sa tržišta govore da Hrvatska gubi percepciju cjenovne konkurentne destinacije i sve je više upita i primjedbi na razinu cijene u odnosu na određenu razinu usluge koju nudimo, rekao je.

- Činjenica je da smo prošle godine od 10 ključnih eminentnih tržišta, od kojih ostvarujemo gotovo 70 posto turističkih dolazaka, na četiri tržišta imali manji broj dolazaka. To je bio signal da počnemo promišljati u smjeru cjenovne konkurentnosti, radimo na kvaliteti i da za određenu razinu usluge nudimo paket usluga ili proizvod više kako bi gost bio zadovoljan s onime što je platio, istaknuo je.

Na pitanje koja je zemlja na Mediteranu broj jedan po cijenama, Staničić je rekao kako su to Grčka i Španjolska.

- Mi smo izgubili cjenovnu konkurentnost prema Grčkoj i Španjolskoj i sa pametnim promišljanjem možemo reagirati i prema predsezoni, ali i glavnoj sezoni, dodao je.

"Hotelijerstvo ne gubi korak s konkurencijom"

Veljko Ostojić, predsjednik Hrvatske udruge turizma, smatra kako kvaliteta hrvatske turističke ponude ne pada već da iz godine u godinu raste. 

- Međutim, pitanje je je li taj rast dovoljan, jesu li cijene odgovarajuće da prate taj rast, rekao je.

Osvrnuo se i na stanje u hotelijerstvu.

- Prosječne cijene hotela u 2024. godini u Hrvatskoj su rasle 1,9 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok su cijene kod naših mediteranskih konkurenata prošle godine rasle 4,5 posto. Vidimo da smo stabilizirali cijene, a sama činjenica da je, na primjer, 15.8. popunjenost hotela s 5 zvjezdica u Hrvatskoj bila 96 posto, a hotela s 4 zvjezdice 92 posto govori da su te cijene prihvatljive za hotelske goste. Mi očito imamo neki drugi problem koji proizlazi iz naše strukture smještajnih kapaciteta gdje 80 posto naših gostiju na dnevnoj osnovi koristi usluge maloprodaje i jeftinijih ugostiteljskih objekata, rekao je.

Smatra i kako hotelijerstvo ne gubi korak s konkurencijom.

- Mi smo 2023. u kategoriji prema Eurostatu i hotela i restorana bili još uvijek 10 posto cjenovno niži od prosjeka 27 EU zemalja. Nama nije cilj da budemo jeftini, nama je cilj da pružimo odgovarajuću cijenu za odgovarajuću uslugu, istaknuo je Ostojić.

Ovogodišnje cijene bit će slične kao lani

Barbara Marković, predsjednica Udruge obiteljskog smještaja, osvrnula se na privatni smještaj. 

Rekla je kako se kod njih u visokoj sezoni nerijetko događa da se cijene smanjuju zbog prevelike konkurencije.

- Ne mogu svi biti jednako popunjeni kao što su bili proteklih godina. Međutim, ono što mi stalno apeliramo i stalno govorimo, je da moramo raditi na kvaliteti smještaja. Imamo sreću što imamo relativno nov obiteljski smještaj. Dosta toga je novo i kvalitetno napravljeno. Ja ne očekujem neko drastično povećanje cijena ove godine, niti ga svakako preporučujem, upravo zato što moramo biti konkurentni, ali isto tako nismo ni jeftina destinacija. Ne moramo biti najskuplja, ali moramo biti prepoznati po kvaliteti, prvenstveno obiteljskog smještaja koji znamo da zapravo prednjači pred svima ostalim smještajima u Hrvatskoj, rekla je.

Smatra i kako će cijene biti relativno slične kao lani.

Gosta cijeniti, a ne smatrati bankomatom

Jelena Tabak, predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti pri HGK, ističe kako gosta treba cijeniti, staviti na prvo mjesto, prepoznati što traži i to mu pružiti, a ne ga smatrati bankomatom.

- Tržišta su se stabilizirala, konkurencija je jaka ove godine i svatko tko radi u turizmu i u poduzetništvu itekako zna što znači boriti se s konkurencijom. U ugostiteljstvu je primarno problem što nemamo vidljivu kvalitativnu kategorizaciju. Cijena espressa jednaka je i u centru grada i negdje na obali kao negdje i u zaleđu i u manje atraktivnim lokalima. Tu se treba napraviti razlika. I još jedan problem je taj što smo mi još uvijek sezonska destinacija. Ljudi u 3-4 mjeseca žele platiti sve troškove i zaraditi tako da ne moraju raditi ostatak godine, a to ne ide, rekla je. 

2025. izazovna turistička godina

Ministar Glavina poručio je kako je izrazito važno da turizam i turističke ugostiteljske usluge ostanu priuštive hrvatskim građanima.

- Dolasci i noćenja koje realiziraju hrvatski građani nama je drugo najvažnije tržište, 10-ak posto cijelog prometa, rekao je. 

Istaknuo je i kako cijene moraju biti konkurentne i u predsezoni i u glavnoj sezoni i u postsezoni.

Staničić je rekao kako će 2025. biti izazovna, ali da vjeruje da će uz potporu Ministarstva, Vlade, te dobru sinergiju cijelog turističkog sektora iznjedriti dobru turističku godinu.