Hrvatski strojevi i ulaganja: Podrška u razminiranju i obnovi Ukrajine

Emisija HTV-a Otvoreno bavila se temom suradnje hrvatskih i ukrajinskih gospodarstvenika - koliko surađuju i koje koje suradnje su u tijeku, a koje se planiraju nakon završetka agresije Rusije na Ukrajinu.

Ukrajinski premijer Denis Šmihalj u Zagrebu je razgovarao o energetskoj i gospodarskoj suradnji. Pozvao je Hrvatsku na ulaganja, a tema je bila i obnova infrastrukture nakon rata.

U novom ukrajinskom energetskom sustavu ključnu će ulogu imati obnovljivi izvori. Hrvatska bi mogla pomoći u rekonstrukciji energetske i transportne infrastrukture.

O tome su govorili gosti emisije HTV-a Otvoreno urednika i voditelja Damira Smrtića: državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, iz DOK-ING-a Vjekoslav Majetić, direktor HS produkta Željko Pavlin i  predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić.

Lucić: Otvara se prostor za daljnje jačanje trgovinske razmjene i investicija

Državni tajnik u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić rekao je kako je susret hrvatskih i ukrajinskih gospodarstvenika danas u Zagrebu protekao jako dobro.

- Osim predsjednika dviju vlada, bio je i ministar gospodarstva Šušnjar, predsjednik Hrvatske gospodarske komore i predsjednici uprava 20 hrvatskih velikih kompanija koji ili posluju u Ukrajini ili posluju s ukrajinskim partnerima ili bi željeli proširiti se na tržište Ukrajine, rekao je Lucić.

Dodao je kako su hrvatske tvrtke iznimno aktivne u Ukrajini.

- Kad pogledamo trgovinsku razmjenu u prvih deset mjeseci prošle godine, ostvarili smo više od 140 milijuna eura u razmjeni, to je značajan rast u odnosu na godinu ili godine prije, poglavito zbog rasta hrvatskog izvoza u Ukrajinu koji je rastao preko 24% u tih prvih deset mjeseci prošle godine. Tako da vidimo puno prostora za daljnje jačanje gospodarstva, širenje, daljnje jačanje hrvatskog izvoza, a pogotovo me veseli širenje, odnosno investiranje hrvatskih kompanija zajedno s ukrajinskim partnerima u proizvodnju ili IT sektor u Ukrajini, naveo je Lucić.

Rekao je i što najviše izvozimo u ovom trenutku.

- To su od lijekova do strojeva i opreme, ali imamo i značajne IT tvrtke u Ukrajini poput Spana koji šire svoje poslovanje. U Ukrajini sad zapošljavaju četrdesetak inženjera, znači visoko obrazovni kadar, tako da to hrvatske tvrtke koje su i danas ovdje prisutne i one koje su bile na sastanku imaju velika očekivanja od daljnjeg gospodarstva Ukrajine, kazao je.

DOK-ING ubrzava opasne zadatke uz pomoć hrvatskih strojeva i stručnjaka

Tvrtka DOK-ING je prisutna u Ukrajini od samog početka invazije Rusije na Ukrajinu, čim se ukazala prilika.

- Kažem, nažalost, jako mi je žao da se uopće ukazala potreba za našim strojevima (za razminiravanje) i našim znanjima koje smo imali i stjecali nakon završetka našeg Domovinskog rata, jer jednostavno morali smo pomoći i ubrzati poslove razminiranja u Hrvatskoj, rekao je Majetić.

Razminiravanje traje dugo i u razminiravanja u Ukrajini koriste se i hrvatski strojevi.

- Bez mehanizacije i bez ubrzanja s novim tehnologijama, enormno je dugačko vrijeme i skup proces razminiranja. Mi smo svojim strojevima koje smo im isporučili, na tom području, znatno ubrzali postupke i sad, i u ovim borbenim uvjetima, a pogotovo očekujemo i kad dođe mir, onda će tek se stvarno i punim snagama trebati raditi poslovi razminiranja i vraćanja ugroženih teritorija, natrag njihovim stanovnicima, rekao je Majetić.

Ispričao je kako je bilo otvoriti ured u Ukrajini.

- To je bila neminovnost. S obzirom na to da smo mi do sada isporučili preko 67 sustava za razminiranje i mi smo radili edukaciju. Educirali smo preko 200 ljudi za te poslove razminiranja i bili smo jednostavno prisiljeni napraviti dio lokalizacije kako bismo smanjili troškove servisiranja i održavanja takvih strojeva. Tu smo uključili i lokalnu tvrtku koja nam radi suradnju i koja radi lokalizaciju i dio proizvodnje, istaknuo je Majetić.

Na taj način su smanjili kompletne troškove i transporta i rada koje tamo DOK-ING obavlja.

- U ovom trenutku su i naši ljudi na terenu. Nažalost, još uvijek su u dijelu borbenih aktivnosti prisutni da bi održali naše strojeve u operativnom stanju. To je težak posao i mi smo s jednim dijelom vratili na ona doba kad smo sami imali to u našoj domovini. Vratili smo se u te uvjete borbenih aktivnosti kada je svakog dana pitanje što će se dogoditi sutra. No nažalost mi nemamo drugog izbora ako hoćemo dokazati da je naša oprema vrijedna i da je velika pomoć ukrajinskim ljudima, naglasio je Majetić.

Dodao je da su do danas razminirali oko 18,5 milijuna kvadratnih metara razminirali, što je velika brojka u uvjetima u kojima su tamo.

- Neutralizirali smo preko 8500 ubojitih sredstava uz pomoć ili u suradnji s lokalnim ljudima koji su tamo, koji rade poslove razminiranja. Mislim da je edukacija koju smo mi njima pružili i u Hrvatskoj i tamo od neizmjerne važnosti za sve poslove koje se obavljaju tamo jer bez tog iskustva koje smo imali ovdje, mislim da bi bilo puno teže i s puno više žrtava, kazao je Majetić.

Istaknuo je da do sada tamo nisu imali ni jednu žrtvu u poslovima razminiranja.

U uredu DOK-ING-a u Ukrajini rade i Hrvati.

- Imamo naše ljude koji su podrška Ukrajincima koji rade na poslovima razminiranja i servisiranju strojeva i općenito u bilo kakvoj pomoći koju trebaju. Mi na licu mjesta trenutačno pomažemo, rekao je Majetić.

Pavlin: Ukrajinski rat kao test za budućnost oružja i razvoj dronova

Direktor HS produkta Željko Pavlin govorio je o suradnji u domeni obrane s Ukrajinom.

- Nismo napravili nešto kao što je to firma DOK-ING, ali suradnja, kontakti, prezentacije i razni planovi su, moram reći, uz pomoć naše Vlade, već su i prije rata i agresije na Ukrajinu, rekao je Pavlin.

No dodao je kako HS produkt nije napravio neke velike poslove te je naveo dva razloga.

- Dobar dio ili najveći dio naoružanja u Ukrajinu dolazi po principu da lokalne države kupuju svoje proizvode i to šalju Ukrajini. S druge strane, proizvodi koje mi radimo nisu visoko na prioritetu potreba ukrajinske vojske. Vidjeli smo tijekom rata da oni trebaju artiljeriju, streljivo raznih kalibara, dronove, ono što je sada posebno praktično postalo prvo oružje protuzračne obrane. Mi nismo u tom segmentu, tako da nismo u svakom slučaju bili neki prioritet niti Ukrajini sukladno njihovim potrebama, pojasnio je Pavlin.

Na pitanje dogovara li HS produkt nešto za poslije Pavlin je odgovorio kako ne bi sada ulazio u to što i kako ide i što se dogovara.

- Ipak su to na neki način povjerljivi poslovi kada pričamo o oružju. No, rat u Ukrajini je poligon gdje se doista testira i vidi koje je to oružje u današnjim uvjetima modernog ratovanja najpotrebnije bilo kojoj vojsci, koje su prednosti i slabosti određenih sistema. Vidimo danas da dronovi prevladavaju i da praktično neke ozbiljne obrane od njih nema te da su oklopne jedinice ipak tu postale drugorazredne, a  da je protuzračna obrana izuzetno skupa, istaknuo je Pavlin.

Dodao je kako se sada to sve gleda te da sve vojske i tvrtke gledaju što se događa i kreiraju proizvode koji si s bi mogli upravo na osnovu tih iskustava upotrijebiti u Ukrajini.

- Ukrajina je danas i ukrajinska vojska vjerojatno najiskusnija u svijetu u operativnoj uporabi borbenih dronova. Ukrajina se strašno digla tijekom zadnje dvije godine, praktično bez proizvodnje dronova, a danas imaju svoju vrlo naprednu proizvodnju. Čak i prestankom sukoba mislim da će se njihovo iskustvo i njihova proizvodnja moći dalje plasirati na treće tržište. Te prednosti planiramo u naš razvoj ili u stvari o kojima mi razmišljamo, rekao je Pavlin.

Naveo je da se za sada ne vidi previše da se vojske u Europi naoružavaju dronovima, iako svi vide što se događa u Ukrajini.

- No, to će sigurno biti trend i to je jedno određeno oružje budućnosti koje će sve zemlje svijeta morati koristiti puno više nego što je to do sada bio slučaj, smatra Pavlin.

Ćosić: Đuro Đaković i ukrajinski partneri nastavljaju suradnju

Predsjednik Uprave Đuro Đaković Grupe Marko Ćosić govorio je o suradnji s ukrajinskim tvrtkama.

- Mi smo započeli razgovore i suradnju s tvrtkama u Ukrajini i očekujemo da ćemo to nastaviti i u budućnosti. Tu bih napomenuo dva smjera. U principu, suradnja ide i od smjera Ukrajine prema Hrvatskoj, odnosno prema Đuro Đakoviću. Mi u Hrvatskoj prerađujemo gotovo 20.000 tona čelika za naše proizvode i u tom pogledu imamo partnera u Ukrajini koji nam može biti i kooperant i dobavljač. S istim partnerom razgovaramo i o suradnji i u drugom smjeru., rekao je Ćosić.

Naglasio je vrlo veliko iskustvo Đuro Đakovića u dijelu prilagodbe korištenja istočnih tehnologija i prilagodbi da se primijeni to iskustvo na nove zapadne tehnologije.

- To smo usvojili u programu vozila Bradley zajedno s američkom tvrtkom BSS System, a vozilo koje se koristi u Ukrajini pokazalo se vrlo korisno. Naravno da će u budućnosti dio iskustava biti preneseno u Ukrajinu, naveo je Ćosić.

Dodao je da su također prošle godine ponovno oživjeli program strojeva za razminiranje.

- Đuro Đaković je prvi stroj proizveo 2003. godine, međutim, jedan dugi niz godina to nismo imali, iako su strojevi radili i u razminiranju Hrvatske i BiH. Danas zajedno s partnerom u Ukrajini planiramo tu tehnologiju prebaciti u Ukrajinu i zajedno s njima se u to ovdje uključiti, pojasnio je Ćosić.

Naveo je u kojem sektoru rade s ukrajinskim partnerima.

- Radimo u sektoru uvoza dijelova mašinske opreme. Mi proizvodimo vagone u cijelom sektoru i s partnerima u Ukrajini dogovaramo u završnoj fazi da nam isporučuju dijelove podvozja vagona. U pogledu strojeva za razminiranje, mi smo proizveli do sada u prošloj godini šest strojeva koji su u zadnjoj fazi pregovora da idu u Ukrajinu našem krajnjem kupcu, naglasio je Ćosić.

Rekao je i kako izgleda gospodarska suradnja s Ukrajinom koja je već treću godinu u ratu.

- Nekih poteškoća naravno da ima, pogotovo logističkih, što se tiče putovanja. Ali to je ekonomija, koja postoji i koja je tranzitirana iz mirnodopskog razdoblja prvenstveno u svrhu pomoći obrani Ukrajine. Tako da s aspekta poslovanja rekao bih da je to vrlo slično, jedino što postoje vrlo veliki problemi oko logistike i transporta, kazao je Ćosić.

Suradnja Hrvatske i Ukrajine u prehrambenom i farmaceutskom sektoru

Danas se na sastanku hrvatskih i ukrajinskih gospodarstvenika razgovaralo i o prehrambenoj i farmaceutskoj industriji.

- Brojke vezane za suradnju u prehrambenom sektoru su prilično dobre, mogu naravno biti i bolje. Farmaceutska industrija bilježi rast. Vjerujem da ne samo u prehrani, već i IT-u postoji puno prostora za daljnju gospodarsku suradnju. Svrha današnjeg sastanka je bila da se tvrtke upoznaju s predsjednicima Vlade RH i Ukrajine, kako bi se ta suradnja proširila, a i kako bi tvrtke koje do sada možda nisu izvozile u Ukrajinu, ostvarile kontakte i proširile poslovne aktivnosti na Ukrajini, rekao je državni tajnik Lucić.

Razvoj robotskih sustava za obranu granica u Europi

Majetić je rekao kako je DOK-ING u razvoju dosta novih proizvoda koji će se u budućnosti koristiti i za obranu europskih granica.

- Mi smo ušli u sustav obrane granica s našim robotskim sustavima ili dronovima koje razvijamo jer se pokazalo da se svi ti ratovi odvijaju blizu naših granica. Europa je dosta nekakо bila sigurna i nije razvijala taj obrambeni sustav dovoljno dobro. Imamo dosta tih novih razvoja baš u obrambenom sustavu i nadamo se da će danas sutra pomoći svakome tko je ugrožen da se lakše obrani od eventualnog agresora, istaknuo je Majetić.

Smatra da smo zanemarili sigurnost koju smo imali dosad na našem kontinentu i zanemarili mogućnost da će nas neko uznemiriti u našem životu i normalnim tokovima svakodnevnih odnosa koje imamo u radu i obitelji.

- Europa nije puno naučila iz Domovinskog rata jer se i unutar Europe moglo dogoditi takvo nešto. Evo, dogodilo se s Ukrajinom, a i znate u Izraelu što se događa. Kao da sjedimo na buretu baruta. Mi ako ne budemo čuvali sebe i štitili se, onda ispadamo neodgovorni. Bez obzira koliko to neugodno bilo, ali mi moramo našu sigurnost jednostavno povećati. Inače mislim da nismo odgovorni prema našim ljudima i prema našim obiteljima, naglasio je Majetić.

Pavlin: Iskustva iz Ukrajine ključna za razvoj novih rješenja

Pavlin nije želio konkretno odgovoriti koliko se iskustva iz rata u Ukrajini mogu primijeniti na HS Produkt.

- Uvijek je politika naše firme da ne razgovaramo o našem razvoju sve dok proizvod nije gotov i nije predstavljen na tržištu. To se do sada pokazalo kao dobra strategija, tako ćemo i nastaviti. Dakako, može se puno primijeniti. I danas prilikom  susreta, razgovarajući između sebe i s ljudima iz Ukrajine koji imaju neka iskustva, vrlo jasno se potvrđuje što su prednosti, a što su mane pojedinih sustava. Tako da bih za sada samo rekao da itekako analiziramo te prednosti i mane i da mislimo da imamo neka rješenja koja ćemo već ove godine ponuditi. Upravo tu je bitno to iskustvo Ukrajine, oni su u svijetu najiskusniji u borbenoj uporabi, u taktikama dronova, rekao je Pavlin.

Smatra kako Europa, pogotovo u ovoj situaciji, kada se na neki način Euroatlantski savez razvodnjava, mora krenuti u novo naoružanje.

Ćosić: Suradnja s Ukrajinom otvara put za jačanje hrvatske vojne industrije

Ćosić je rekao kako je izgledao susret s ukrajinskim premijerom te koliko to otvara put hrvatskim tvrtkama da odu u Ukrajinu.

- Mislim da je bilo koja takva vrsta suradnje dobra i otvara naravno put. Ukrajina je sada ekonomija koja radi tranziciju i odgovorila je vrlo uspješno na način da se prilagodi i da svoju industriju prilagodi u odgovorima na agresiju od strane Rusije, naveo je Ćosić.

Smatra da Hrvatska treba iskoristiti tehnologije koje su razvijene u Ukrajini u hrvatsku ekonomiju.

- Bilo bi jako dobro da se jačaju kapaciteti hrvatske vojne industrije kroz nova ulaganja u obranu. Jasno je da moramo povećati i ulaganja u obrambeni sektor i u tom ulaganju u obrambeni sektor jako je bitno da sudjeluju hrvatske firme. Koristit će iskustva zapadnih kompanija, koristit će iskustva Ukrajine, moramo jačati interne kapacitete, kazao je Ćosić.

Dodao je da kada dolazi do sukoba zatvaraju se granice pa je tako Ukrajina bila u početku prvo suočena s vlastitim kapacitetom i snagom da se sama obrani, a isto tako je bilo u Hrvatskoj tijekom Domovinskog rata.

- Suradnja u tom smislu jako bitna, kao i jačanje kapaciteta cjelokupne vojne industrije koja je, kao što je rekao kolega Pavlin, dosta mala, ali bih rekao da ima iskustava i znanja iz Domovinskog rata, ima tehnologiju i može biti ravnopravan partner drugih NATO država, istaknuo je Ćosić.

Više pogledajte u snimci emisije Otvoreno: