22:13 / 29.03.2022.

Autor: T.D./Otvoreno/HRT

Otvoreno o utjecaju energetske krize na standard građana

Otvoreno, 29.3.2022.

Otvoreno, 29.3.2022.

Foto: Otvoreno / HRT

Ruska agresija na Ukrajinu prouzročila je velike posljedice u energetskom sektoru. Cijena nafte ovisit će o budućem dogovoru Rusije i Europske unije, a na nju će utjecati i neizvjesnost tko bi mogao nadomjestiti mogući nedostatak ruske nafte. Stoga se države EU-a nastoje učiniti što neovisnijima o ruskim energentima. Što će biti s cijenama goriva u budućnosti? Je li energetski sektor u Hrvatskoj godinama sustavno zapostavljan, a plinska proizvodnja zarobljena ruskim kapitalom i pogrešnim političkim odlukama?

Stručnjak za energetska pitanja Davor Štern rekao je da ako se nastavi trend pregovora, definitivno će utjecati na cijenu nafte na našem dijelu globalnog prostora i možemo očekivati da će se cijene sljedeći tjedan opet vratiti gdje su i bile prošli tjedan.

- Boljim se da će ta "klackalica" i dalje raditi jer smo u periodu kad je dosta toga neizvjesno. Cijena nafte nije više direktno vezana uz cijene derivata kao što je to nekad bila. Sad se više plin približava struji, a nafta odlazi dalje od derivata. Kad cijene idu gore, poskupit će derivati, a kad cijene nafte idu dolje, stvari će pojeftiniti. Burze su te koje formiraju cijenu. Prema tome mešetari na burzama formiraju svoju poziciju na burzama i to se odražava na cijenama robe, rekao je Štern.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić rekao je da država može biti jako zadovoljna kad se govori o energetskom sustavu.

- Proteklih godina donosili smo određene strateške odluke koje su se danas definitivno pokazale. Treba naglasiti izgradnju LNG terminala kada je sva sila u parlamentu bila, skoro sam se srušio u nesvijest braneći amandmane i danas imamo LNG terminal koji je okosnica naše opskrbe plinom. Skoro 60% nam dolazi iz LNG-a. Kad uzmemo u obzir da je naša proizvodnja oko 600 milijuna kubika i počela je lagano rasti, što su dobre vijesti, jer je onaj period od 20 godina nečinjenja u istraživanju pokrenuo 2013. godine s osnivanjem Agencije za ugljikovodike i danas polako dobivano nove količine koje su ovih dana krenule u proizvodnju. Plan je da ćemo do 2024/2025. imati oko milijardu i 150 milijuna kubika našeg plina, što su dobre vijesti, rekao je.

Milatić: Osiguralo se 110 dana obveznih zaliha rezerve

Milatić je komentirao i situaciju sa strujom, gdje kaže kako je hrvatski energetski miks poznat te da je više od 60% obnovljivo.

- Lani smo imali rekordni neto uvoz od samo 10%. Zato što se upogonilo i plinske elektrane jer je HEP imao dobre ugovore i isplatilo se proizvoditi, a ne uvoziti. Stvarat ćemo novu ponudu, tako da će se veliki broj energetskih projekata pokrenuti od strane HEP-a. Tijekom proteklih godina i naporima oko proračuna, osiguralo se 110 dana obveznih zaliha rezerve od strane države, a komercijalni sektor ima i više od 110 dana rezervi, rekao je.

Komentirao je i redove na pumpama za koja kaže da su redovna špekulacija, gdje se danas puni gorivo, ako se zna da sutra poskupljuje.

- Vodimo računa da energenti budu jeftiniji. Skinuli smo trošarine, skinuli smo marže, skinuli smo zelenu komponentu, ali ne možemo ubiti opskrbljivače tako da ih totalno zablokiramo jer najgore što se može dogoditi da ti opskrbljivači nisu likvidno sposobni nabaviti energente, rekao je.   

Pomoćnik glavnog urednika Jutarnjeg lista Marko Biočina rekao je da se trenutno nalazimo u izvanrednoj situaciji koja nas vraća na pitanje - kako se donose odluke u energetici.  

- U idealnom energetskom miksu, energija koju imamo bila bi jeftina, čista i uvijek dostupna. U realnosti ćete moći realizirati dvije od tri te opcije. Unutar tog trokuta traži se kompromis. Imamo dva ključna cilja od kojeg je prvi potreba za dekarbonizacijom, za zelenom energetikom, a drugi je energetska sigurnost koji je ukrajinska kriza još više stavila pod reflektor. Sigurnost košta i stvari iz prošlosti te stvar isplativosti bila je takva kakva jest. U ovim okolnostima, vidimo da je to iznimno isplativo. To je nekakav pristup koji bi trebali zadržati i u budućim projektima, rekao je.

Biočina: Sigurnost će na koncu platiti potrošači

Istaknuo je da fleksibilnost košta na razini postrojenja, opskrbljivača i cijelog sustava.

- Sigurnost će na koncu platiti potrošači. Današnji problemi dolaze od toga da se na adekvatan način nije valoriziralo projekte kad su bili u fazi razvoja, rekao je.

Grgić: Ako pogledamo sadašnju situaciju, zahvaljujemo onima koji su prije ulagali

Redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Davor Grgić rekao je da nam nuklearka Krško puno znači. 

- Tek da je nemamo vidjeli bi njeno značenje. Krško ima faktor kapaciteta iznad 92%, a vjetroelektrane imaju 30%, solarne elektrane 20-25%. To je izvor kad želimo. Diverzitet u energetskom miksu znači da svaki izvor treba doprinijeti s onim što najbolje posjeduje. Nuklearna energija ima u tome svoju diverzitetnu ulogu. Ako pogledamo sadašnju situaciju, zahvaljujemo onima koji su prije ulagali, rekao je. 

Prkut: Plin je za Rusiju instrument geopolitike

Suautor istraživanja "Zarobljavanje plinom" Duje Prkut rekao je da Rusija produbljuje društvene rascjepe u zapadnim demokracijama.

- Plin je za Rusiju instrument geopolitike. Zbog toga je fokus na taj fenomen zarobljavanja plinom. Ono što obilježava energetske politike, da se projekti trebaju planirati na dugi rok, treba razmišljati o vremenskim rokovima koji nadilaze mandate vlade. Imamo vrludanja od jedne do druge vlade. Imamo plinovod u Dalmaciji koji nigdje ne vodi, koji je napravljen da bi se zadovoljili privatni interesi osoba koje su stajale iza tog projekta. Imamo priču za termoelektranu za koju je Europska komisija rekla da se pogoduje investitoru i ide se na štetu države, da to predstavlja nezakoniti oblik pogodovanja. Imali smo projekt da se izgradi termoelektrana na ugljen na obali. U Hrvatskoj sve prolazi. Nemamo jasnu viziju koliko i gdje treba megavata i iz kojih izvora energije, rekao je.

Štern se nadovezao kako je jedno strategija, a drugo je život.

- Stvari koje se danas događaju nijedna strategija nije mogla predvidjeti. Danas smo u relativno dobroj poziciji, ali to se lako može promijeniti. Ako se ostvari da Rusi neće prodavati plin osim za rublje, neće biti plina i onda će biti navala na LNG kojih nema toliko na svijetu da zadovolji sve potrebe. Onda će početi političke igre gdje će svaka država navlačiti brodove LNG-a na sebe i nama se može dogoditi da imamo dobar terminal, ali neće biti dovoljno kapaciteta da ga se napuni. Može doći do toga da će LNG postati izuzetno tražena roba pa brod neće koštati 300 milijuna dolara, nego 500 milijuna dolara, rekao je.

Štern: U rubljima se nije plaćalo i neće se plaćati

Istaknuo je kako se u rubljima nije plaćalo i neće se plaćati.

- Sigurno postoje načini da se plin koji dolazi u zemlju plati hrvatskom robom koji bi otišao Rusiji, robom koja nije na sankcijama, dodao je.

Milatić je rekao kako je komforna situacija plod pametnog promišljanja Vlade i administracije Andreja Plenkovića.

- Naša je vizija jasna kao dan. Plin do Dugopolja nije došao bezveze. On treba još 500 kilometara i spojit će se s Albanijom i imat ćemo azerbejdžanski plin, polja koja su između Cipra i Izraela, koja imaju veće kapacitete nego cijeli Sibir. Nije Hrvatska glupa da ne zna što radi. Idemo u smjeru obnovljivih izvora. Već u dvije godine očekujemo 1.200 obnovljivih kapaciteta, rekao je.

Biočina je rekao kako nije realno da Europa u potpunosti prestane koristiti ruske energente.

- Udio energenata u europskom miksu bit će spušten do te razine da prekid isporuke ne predstavlja nikakvu mogućnost političke ucjene. Velika volatilnost je nešto s čim se mali građani jako teško sami mogu nositi, tu će morati biti uloga države i velikih opskrbljivača. Za male potrošače ulaganje u obnovljivu energiju je najbolji plan. To su investicije koje se isplate u 4-5 godina. Mnogi će se sad odlučiti za to, rekao je.



Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!