Pčelari: Pomor pčela kod Vukovara zbog korištenja zabranjenih pesticida

Masovni pomor pčela u istočnoj Slavoniji potresao je pčelarsku zajednicu i izazvao ozbiljna pitanja o sigurnosti i edukaciji u poljoprivredi. Više stotina košnica nestalo je u samo nekoliko dana, a sumnja se da je uzrok zakašnjeli i nedopušteni tretman usjeva.

Iz Udruge pčelara Vukovar 91 u četvrtak su ustvrdili da je razlog nedavnog pomora pčela u naseljima u okolici Vukovara korištenje zabranjenih pesticida.

- Mogao sam vidjeti ispred svih pčelinjih zajednica gomile mrtvih pčela. Jednostavno, nisam znao što se događa a onda sam shvatio znači nakon kratkog vremena da se dogodilo teško trovanje, kazao je Ivan Dumendžić kojemu je otrovano 100 košnica pčela.

Letjele su prema cvjetovima - i pronašle otrov. Pčelari sumnjaju na nestručno prskanje boba. I to - baš u vrijeme kada su pčele najpotrebnije za oprašivanje.

- Najveći problem su needucirani ratari koji koriste zabranjene pesticide za tretiranje nasada. Stoga moramo učiniti više na polju edukacije i da ratari budu upoznati što i kada se smije koristiti, rekao je predsjednik Udruge pčelara Vukovar 91a.

Na konferenciji za novinare kazao je da pčelari nemaju problema s velikim tvrtkama, ali su zato problem mali OPG-ovi koji nabavljaju zabranjena sredstva.

Dumendžić je rekao i da su od Ministarstva poljoprivrede zatražili da se pronađe način za obeštećenje pčelara te je predložio da se ustroji Banka pčelinjih zajednica odakle bi pčelari, koji iz nekog razloga ostanu bez pčela, po povoljnim uvjetima mogli nabaviti nove pčele.

I gotovo tri tjedna nakon incidenta - pčele i dalje umiru.

- U košnicama nema više živućih pčela, a i ta neka mala količina pčela koja se nalazi u košnicama je omamljena odnosno zatrovana i pitanje samo kad će ona uginuti, rekao je Dumendžić.

Predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet podsjetio je da su trovanja pčela počela prije šest godina kad se krenulo s tretiranjem uljane repice, a potom i tretiranjem komaraca.

- Najnoviji slučaj pomora pčela je nastao zbog tretiranja boba, dodao je.

- Nasreću, u Hrvatskoj nema alarmantnog trovanja pčela i može se reći da se dosta dobro nosimo s tim problemom. Zajedno moramo pronaći način da zadovoljni budu i pčelari i ratari jer nema proizvodnje hrane ako se nasadi ne tretiraju s nekim zaštitnim sredstvima, rekao je Kocet.

Ocijenio je da edukacije ratara o korištenju zaštitnih sredstava nisu dale rezultata te da, kako je rekao, iza izdanih uvjerenja "zapravo ne stoji potrebno znanje".

Kao dodatni problem spomenuo je i "meke granice" i činjenicu da se preko granice mogu prevesti razna nedozvoljena sredstva.

Ustvrdio je i da niti jedna institucija u Hrvatskoj nema potrebne aparate i instrumente s kojima bi mogli utvrditi koje sredstvo je korišteno kod trovanja pčela što se pokazalo u više slučajeva.

Redoviti profesor na Fakultetu agrobiotehničkih znanosti u Osijeku Bojan Stipešević kazao je da otrovane pčele "nisu glavna šteta".

- Ta šteta će se tek vidjeti u proizvodnji hrane. Gdje god su potrebni oprašivači, a pčele su glavni oprašivači uljarica i voća, bit će zabilježeni manji prinosi. Oni mogu biti manji i do 50 posto, rekao je Stipešević.

Mnogi pesticidi, iako se reklamiraju kao sigurni, mogu biti pogubni - ako se uporebljavaju u krivo vrijeme.

-Ta neodgovornost pojedinih ljudi utječe ne samo na pčelare nego i na sve druge ljude, ratare, koji će isto tako izgubiti prinose svojih kultura zato što su uništili oprašivače, kaže Zlatko Tomašić, pčelar iz Sotina.

Sanacija u pčelinjaku Ivana iz Vukovara je u tijeku - vosak se pretapa, košnice dezinficiraju. No pitanje ostaje - hoće li se šteta ikada moći nadoknaditi?