Na tržnici se uglavnom kupuje gotovinom, no u trgovinama se i zbog epidemioloških mjera, sve više koriste kartice.
Na tržnici se uglavnom kupuje gotovinom, no u trgovinama se i zbog epidemioloških mjera, sve više koriste kartice. A tu se čovjek ponekad može zaletjeti i izgubiti kontrolu nad potrošenim.
Koliko se često koristimo karticama govori i podatak da je u posljednjih pet godina broj takvih transakcija povećan za 58 posto. U Hrvatskoj je izdano gotovo devet milijuna kartica.
- Nisam baš za kartice jer kad peglam onda kao da ne plaćam, imam osjećaj -baš me briga, kaže Hasna Jukić iz Rijeke.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku kartice se najviše upotrebljavaju za kupnju namirnica i potrošačku elektroniku. Plaćanje njima je jednostavno, no što kada to preraste u život na dug i rate.
- Definitivno se kartice peglaju i to je uobičajena stvar, ali nažalost zbog dohotka ljudi kupuju na rate. Pitanje zašto se hrana kupuje na rate je iz razloga što je prema zadnjim pokazateljima siromaštva - 18,3 posto stanovništva siromašno, rekao je izv. prof. dr. sc. Zoran Ježić, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Povrće, kruh, meso - na tržnici i u trgovini Hrvati troše gotovo trećinu kućnog budžeta. Trpi zbog toga, primjerice, obrazovanje, na koje izdvajamo oko 0,7 posto.
- Osobna potrošnja jako utječe na porast BDP-a, odnosno poboljšanje stanja tako da nije odgovor ne potrošiti - odgovor je trošiti onoliko koliko je moguće, odnosno ako se zadužujemo da smo sigurni da te dugove možemo vratiti, kaže profesor Ježić.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!