Je li skupo fiksiranje kamatne stope?

Euro će Hrvatskoj donijeti povoljnije uvjete financiranja, veću konkurentnost i troškovnu efikasnost, poručio je guverner HNB-a na 25. znanstveno-stručnoj konferenciji "Financijsko tržište". Direktor Hrvatske udruge banaka na to je nadodao da "nas dubina u strukturama EU-a čini financijski stabilnijima, jer da nije toga, sada bi kamatne stope na državne obveznice plaćali tri puta više". Manevarski prostor domaće ekonomske politike dovoljno je širok, no građane više zanima očekivani rast kamata na njihove kredite. Inflacija, niske plaće i rast kamata djeluju prilično katastrofično. Postavlja se pitanje, uzeti kredit ili ne te hoće li se ponoviti "scenarij Švicarac"? Kreditni poduzetnik i vlasnik 'Pro Grupe' Vjeko Peretić izjavio je u HTV-ovom Studiju 4 da su kamatne stope trenutačno na najnižoj razini ikada, zna se da će se povećati, ali se ne zna koliko i u kojoj dinamici. 

Vjeko Peretić istaknuo je da "Pro grupa" pomaže građanima u pronalaženju najboljeg kredita na tržištu i to besplatno.

- Mi smo vanjski kanal banaka. Ideja je da klijent dođe na jedno mjesto i da odjednom dobije informaciju za sve banke. Cijeli je niz parametara koji određuju što je najbolji kredit i velike su razlike u ponudama kada dublje uđete u to. Upravo tu mi uskačemo. Već kroz prvi razgovor s našim bankarom možete dobiti informaciju. Sve je to besplatno za klijenta, a mi naravno dobijemo svoj dio, ali od banke, objašnjava Peretić pozadinu rada svoje kompanije koja trenutačno surađuje s gotovo svim bankama. Kaže da za klijente uspijevaju postići nešto niže kamatne stope od onoga što u prosjeku dobivaju u bankama, jer se više trude napraviti opsežnu analizu.

Raspon kamatnih stopa na stambene kredite

Što se tiče raspona kamatnih stopa na stambene kredite, trenutačno treba, kaže Peretić, tražiti oko 2,5% ili niže. U prošlom razdoblju smo za određene skupine klijenata imali kamatne stope od 2,1- 2,2 posto, ali sad već osjećamo kako banke više nisu spremne na te najbolje ponude, rekao je. Ako govorimo o gotovinskim kreditima, kamatna stopa nije toliko bitna zbog manjeg iznosa i kraćeg perioda otplate, ali negdje su oko 5% ili ispod, kazao je Peretić i dodao da se u Hrvatskoj prosječno uzimaju krediti na 20 godina.

Fiksiranje kamatne stope

Mnogi su čuli kako je fiksiranje kamatne stope moguće. Peretić smatra da to nije skupo.

- Razgovori koji smo imali neki dan kažu da bi trebali za dulja fiksiranja podići kamatnu stopu barem za 0,5 posto. Međutim, trenutno možete dobiti oko 2,5 posto fiksirano na 10 godina – neke banke daju na 5 ili 7 godina, a neke i na više. Ako želite na dulje, banci se to ne isplati jer su time na manjoj zaradi, a vi mirno spavate i ne brinete hoće li kamatne stope na tržištu porasti barem 10 godina. To je cilj onoga što treba napraviti u ovom razdoblju, ističe.

Odgovarao je i na pitanje što u slučaju da građani zaključaju kamatnu stopu na 10 godina, a ona u međuvremenu padne. Napominje pritom da su kamatne stope trenutačno na najnižoj razini ikada.

- Znamo sigurno da će se povećati, ali ne znamo koliko i u kojoj dinamici. Sada nije situacija kao sa "Švicarcem", sada sve znamo – fiksirajte si kamatnu stopu. Trenutačno ju vjerojatno možete dobiti i povoljnije od onih koji su kredite uzeli prije pet ili 10 godina. Ne košta gotovo ništa ako usporedimo što dobivamo za to. Platit ćete neke inicijalne troškove, ali već za godinu do godinu i pol, ovisno o parametrima, amortizirat ćete te troškove i dalje mirno spavati, savjetuje Peretić.

Štedi li se fiksiranjem kamatne stope? 

U javnosti kruži priča da, ako kamatna stopa poraste za 1%, građane će to na godišnjoj razini koštati oko 1800 kuna. Peretić navodi da su radili izračun i kao referencu uzeli da je nekome ostalo još 75.000 eura otplatiti u sljedećih 15 godina.

- Kamatnu stopu smo računali 4%. Kada bi mu se kamatna stopa povećala za 0,5%, računica je 1800 kuna na godišnjoj razini. Ako bi se povećala za 1%, to je već oko 4600 kuna za godinu, kazao je. Dodaje kako, s druge strane, kad bi osoba fiksirala svoju kamatnu stopu na 2,5%, uštedjela bi do 2.000 kuna na godišnjoj razini. Razlika neodlučivanja i odluka fiksiranja kamate je očigledna, napominje.

Koji su benefiti prihvaćanja eura?

Dodaje i kako je cijeli niz aktivnosti koje su prethodile prihvaćanju eura kao nacionalne valute dovele do toga da novac pojeftini.

- Jedan od benefita prihvaćanja eura je da smo spremni na sve te turbulencije, i manje će se osjetiti upravo zbog toga što smo dio veće zajednice i Europske monetarne unije. Da nismo u njoj, cijena novca bi nam porasla za 0,5 postotnih bodova, a zbog ovoga će možda porasti za 0,3 ili 0,25. Dakle, amortizirat će porast koji bi imali da nismo prihvatili euro, objasnio je.

Što se tiče stavova banaka o rastu kamatnih stopa, Peretić kaže kako su velike razlike u pristupu i bojazni što će se dogoditi.

- Zna se da to dolazi i što će oni poduzeti. Osigurač imamo; koliko poraste nacionalna referentna stopa - oni imaju svoj dio marže, za toliko će rasti ukupna kamata, odnosno troškovi kredita. Procesi pretvaranja nacionalne valute iz jedne u druge su jako skupi, i banke sljedeće godine očekuju velike gubitke jednokratne i srednjoročne. Međutim, na dugi rok su se svi složili da će uvođenje eura i njima koristiti, izjavio je Peretić.