Banke klijentima naplaćuju više od 400 naknada, a rasle su i kamatne stope pa su banke u devet mjeseci ove godine ostvarile su veliku dobit. Za iduću godinu najavile su novo povećanje naknada. A što će biti s kamatnim stopama,za HRT je prognozirala Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka.
Tamara Perko, direktorica Hrvatske udruge banaka
Foto: HTV / HRT
U idućoj godini klijente banaka čeka novo povećanje naknada koje su drugi najizdašniji izvor njihovih profita. U prvih devet mjeseci banke su ostvarile dobit od čak 1,1 milijardu eura, 64% više nego u isto vrijeme lani. Iako je taj rezultat ponajviše odraz velikog rasta prihoda od kamata - ni prihodi od naknada ne izostaju. Kako bi građanima olakšala snalaženje i odabir, Hrvatska narodna banka u pregledniku omogućuje usporedbu bankovnih naknada.
Banke klijentima naplaćuju više od 400 naknada. Iva Tadić za osnovni paket usluga banci svakog mjeseca plaća 7,3 eura. No usluge kojima se ona najčešće koristi mora dodatno platiti. Na godinu za naknade izdvaja 180 eura.
- Još dodatno moram platiti određene troškove, a to se odnosi na isplate s moga računa na drugi račun, na prebacivanje novaca i za plaćanje računa tako da iznos za naknade premašuje preko 15 eura, navela je Tadić.
Banke su dužne u ugovoru navesti sve naknade koje naplaćuju korisnicima, no nisu obvezne klijentu reći koji paket usluga može donijeti uštedu. Prikaz naknada je jasan i transparentan, ističu u Hrvatskoj udruzi banaka.
- Svaka banka ima svoju poslovnu politiku i svaka banka određuje naknade prema svojoj poslovnoj politici. Tu nema nikakvog ujednačavanja nego zaista svatko za sebe te naknade određuje prema svojim poslovnim politikama, istaknula je direktorica Hrvatske udruge banaka Tamara Perko.
Regulator na tržištu je Hrvatska narodna banka. Na njezinim stranicama moguće je na jednome mjestu usporediti najčešće naknade. No, korisnici bankarskih usluga smatraju da bi HNB, osim informacija, trebao utjecati na banke da smanje broj bankarskih naknada ili da one budu niže.
- Ako gledamo na ukupne prihode od banaka, tu se radi i o naknadama od platnog prometa, one ne odstupaju značajno od onoga što vidimo u Europi i EU-u, naveo je guverner HNB-a Boris Vujčić.
U Europskom parlamentu razmatra se mogućnosti da se državama članicama predloži limit na naplatu naknada.
- Prijedlog je da se propiše i da mogućnost kroz europski propis državama članicama da same odrede, prema gospodarskoj situaciji i kupovnoj moći građana, koliko bi bio limit na sve te skupe naknade koje su vrlo važan prihod bankama, objasnio je zastupnik U Europskom parlamentu Tomislav Sokol.
U međuvremenu Iva Tadić dobila je obavijest od banke da će naknade od prvog siječnja plaćati više.
- Smatram da to nije dobro i da je to preveliki iznos kojeg će opet podnositi građani i da nema razloga da nam to rade, rekla je Tadić.
Sve je manje onih koji odlaze u banke po novac, a bankarski sustav sve se više digitalizira. Stoga klijenti očekuju da broj naknada, zbog manjeg opsega posla bankara, bude manji a usluge jeftinije i transparentnije.
Perko za HRT: Kako će se kretati kamatne stope u 2024.
Osim naknada, zanima nas naravno i kako će se u sljedećoj godini kretati kamatne stope. O tome, ali i kakav će biti rast gospodarstva, stopa inflacije, te kada će se riješiti problem dužnika u švicarskim francima, Mladen Sirovica razgovarao je s Tamarom Perko, direktoricom Hrvatske udruge banaka.
Hrvatska u makroekonomskom smislu u 2024.
Perko je pojasnila što se može očekivati u Hrvatskoj u 2024. u makroekonomskom smislu te koliko će gospodarstvo rasti, a inflacija pasti.
- Makroekonomisti Hrvatske banke nešto su konzervativniji od HNB-a s prognozom rasta za 2024. na razini od 2,5%, dok je HNB-ova prognoza 3%. Naravno, uvijek govorimo o prognozama, pa ostaje za vidjeti gdje ćemo se zaista naći. Inflacija je također jedna od aktualnih tema. Mjereno prema indeksu potrošačkih cijena, makroekonomisti prognoziraju završetak 2023. godine na razini od 8%, a u 2024. očekuje se značajan pad inflacije na razinu od 3,6%, rekla je Perko.
Europska središnja banka je već ove godine prestala s podizanjem kamatnih stopa i najavljuje njihovo snižavanje u 2024. te je Perko objasnila što očekuje po tom pitanju.
- U srpnju 2022. godine imali smo prvo podizanje kamatnih stopa, nakon čega je uslijedilo 10 uzastopnih podizanja, što je ukupno rezultiralo povećanjem za 4,5 postotnih bodova. To je najveće povećanje kamatnih stopa u povijesti. Na zadnjoj sjednici u rujnu bilo je zadnje podizanje kamatnih stopa, a na dvije sljedeće sjednice Europske središnje banke nije bilo promjena. To znači da smo dosegli vrhunac. Trenutno smo u fazi stagnacije, odnosno imamo pauzu. Sada se glavno pitanje više ne odnosi na to kada će se podići kamatne stope i za koliko, već se sada postavlja pitanje što će se događati u 2024. kada će započeti smanjivanje i za koliko. Većina analitičara smatra da će to biti u drugoj polovici 2024. godine, s nekim konsenzusom između 0,5% i 0,75% bodova, istaknula je Perko.
Potražnja za kreditima
Ove godine su rasle kamatne stope no to nije previše utjecalo na potražnju za kreditima.
- U Hrvatskoj imamo stabilan rast kredita. Ako govorimo o stambenim kreditima, govorim o podacima za listopad, to su zadnji podaci koje imam, rast stambenih kredita stabilan je na razini od oko 10%, rast nenamjenskih i gotovinskih kredita na uzlaznoj je putanji preko 9% trenutno. Kada govorimo o sektoru poduzeća, imamo krivulju pada, međutim i dalje je rast od preko 6%. To je nekakva trenutna dinamika rasta kredita. Moram napomenuti da su kamatne stope u Hrvatskoj na najnižim razinama u EU-u. Dakle, bez obzira na ovaj jaki rast kamatnih stopa sa strane Europske središnje banke, prelijevanje je u Hrvatskoj bilo puno blaže i puno sporije, naglasila je direktorica HUB-a.
Upitana što možemo očekivati u 2024. Perko je rekla kako se očekuje rast gospodarstva, a tako i samim time i rast kredita koji prati rast gospodarstva.
- Ono što očekujemo je i povećanu osobnu potrošnju i rast izvoza. Recimo u 2023. smo imali pad izvoza, što naravno opet utječe na oporavak naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Nadamo se, i znakovi pokazuju, da će naši glavni vanjskotrgovinski partner izaći iz recesije u 2024. Očekuje se rast izvoza, samim time mi očekujemo da će i krediti i dalje biti u fazi rasta, navela je.
Švicarski franak
Priča oko švicarskog franka je nešto što već dugi niz godina opterećuje hrvatsku javnost i hrvatski bankarski sektor. Nikako da se završi. Na pitanje hoće li 2024. biti godina u kojoj to prestaje biti tema, Perko je rekla da je to tema koja je već trebala imati svoj završetak. Podsjetila je da je Zakon o konverziji donesen još 2015. godine te da je ta tema već trebala biti zatvorena i zaključena.
- Zakonom o konverziji banke su bile obvezne na zahtjev potrošača konvertirati kredit te samim time svesti ih u ravnopravan položaj s korisnicima kredita u eurima. Banke su to odradile i još u 2015. godini imale su trošak od milijardu eura. Dakle, prije osam godina milijardu eura troška, što nije zanemarivo. Međutim, pitanje se i dalje otvara, aktualizira. Imali smo odluke Vrhovnog suda, imali smo odluke Europskog suda, koji su rekli da su konverzije valjane. Naš je stav da je priča završena. Ako ne bi bila, svaka daljnja obeštećenja korisnika kredita u švicarskim francima de facto bi dovela do diskriminatornog položaja svih ostalih koji su uzeli kredite u drugim valutama, s obzirom na to da su zakonom o konverziji korisnici kredita izjednačeni, objasnila je Perko.
O lošim kreditima
Perko je pojesnila i kakva je s
ituacija s lošim, teško naplativim kreditima. Prema zadnjim podacima značajno je smanjen udio prodaje tih kredita agencijama za naplatu potraživanja.
- Udio loših kredita je u konstantnom opadanju. Znatno smanjena prodaja je logičan rezultat toga da su banke prodale već u prethodnim razdobljima veći dio tzv. lošeg portfelja. Tako da je logičan slijed da se onda i volumeni prodaje agencijama smanjuju, rekla je završno Perko.
Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram, TikTok i YouTube!