08:33 / 18.12.2020.

Autor: T.V./HRT/Hina

Plenković: 2020. je pokazala da bez države tržišta i društva ne bi opstala

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Foto: - / PIXSELL

Sudionici su zaključili da će se zahvaljujući cjepivu situacija vezana za pandemiju stabilizirati, a u tome će pomoći i financijski instrument Europske unije za otpornost i oporavak težak 750 milijardi eura.
Kako će izgledati svijet u 2021. bila je tema konferencije uglednog lista The Economist, koja se drugu godinu zaredom održavala u Hrvatskoj, a na njoj je sudjelovao i premijer Andrej Plenković. Sudionici su zaključili da će se zahvaljujući cjepivu situacija vezana za pandemiju stabilizirati, a u tome će pomoći i financijski instrument Europske unije za otpornost i oporavak težak 750 milijardi eura.

➡️ Konferencija "The Economist: Svijet u 2020."

Plenković je u uvodu konferencije, koja je zbog epidemioloških razloga bila zatvorena za novinare uz djelomični prijenos uživo, kazao kako je 2020. onemogućila predviđanje budućnosti kao što se to činilo dosad. Istaknuo je da je godina na izmaku, obilježena pandemijom koronavirusa, bila demonstracija snage države.

- Ako se nešto pokazalo u logici da tržište treba regulirati sve što se može, ova godina je pokazala da bez države tržišta i društva ne bi opstala, rekao je premijer. Baš zato zajedničkom sinergijom gospodarstva i institucija zajedno možemo premostiti ovu krizu, dodao je.


Plenković smatra da je kriza uzrokovana pandemijom šansa za Hrvatsku da nakon nje napravi iskorak te je naglasio da je novim europskim proračunom i planom oporavka Hrvatska dobila najviše sredstava po stanovniku među članicama. Premijer je pritom istaknuo da Vlada najviše tog novca želi dati gospodarstvu. 

Za mehanizam Next Generation rekao je da je najbolji pokazatelj snage EU-a u svijetu te da će se s prolaskom desetljeća shvatiti ispravnost i dalekosežnost odluka Unije u ovoj godini.

Europski proračun i instrument Next Generation, kojemu je cilj oporavak europskog gospodarstva, najveći su financijski poticaj u povijesti EU-a, vrijedni ukupno 1,8 bilijuna eura, a cilj im je zelenija, digitalnija i otpornija Europa, stoji na stranicama Europske komisije.

Predstavnik tog tijela u Hrvatskoj Ognian Zlatev na konferenciji je kazao kako taj instrument nije samo za oporavak, nego i za evoluciju društva.

- Ne želimo da Europa nakon pandemije bude ista, nego da bude bolja, naglasio je pa dodao da se kontinent može oporaviti samo zajedno jer gospodarski problemi u jednoj državi uzrokuju probleme i u drugima.

Na konferenciji su sudjelovali i ministar gospodarstva Tomislav Ćorić i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Predviđanja Economista

Economist, međunarodni liberalni tjednik osnovan 1843. sa sjedištem u Londonu, za 2021. je izdvojio pitanja koja će obilježiti tu godinu, a drugi put to godišnje izdanje ima i hrvatsku verziju.

Prva je izdvojena nadolazeća borba oko cjepiva, distribucije po svijetu, a zatim i odbijanja stanovnika da se cijepe. Economist piše i o neuravnoteženom ekonomskom oporavku pod kojim će se jaz između snažnijih i slabijih tvrtki i tržišta produbiti.

Iduću godinu obilježit će i pokušaj nove američke vlade da vrati red u međunarodne odnose nakon Donalda Trumpa, koji je napustio multilateralne dogovore poput Pariškog sporazuma ili dogovora svjetskih sila s Iranom.

U 2021. nas očekuju nove tenzije između SAD-a i Kine, geopolitička borba na poslovnom polju, s tvrtkama poput TikToka i Huaweija na prvoj liniji, svijet s manje turizma i zračnog prometa i prihvaćanje novih tehnoloških ponašanja videokonferencija i internetske kupnje.

Economist smatra kako bi iduća godina mogla biti "deja vu" 2020., odnosno pokušaj da se održi sve što je odgođeno ove godine Olimpijade, Svjetske izložbe u Dubaiju ili Europskog prvenstva u nogometu.

Na kraju, tjednik u svom izdanju ističe da je 2021. prilika za borbu protiv klimatskih promjena i zeleni oporavak, ali i da će otvoriti prostor za ozbiljnije nošenje s drugim svjetskim izazovima, poput sve veće otpornosti na antibiotike ili nuklearnog terorizma.

Hrvatsko izdanje, na 158 stranica, sadržava i dio prilagođen Hrvatskoj za koji su pisali i sam premijer, ministar Ćorić, bivši HNS-ov ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak i predstavnici hrvatske poslovne zajednice.

Economist je jedan od rijetkih medija koji se prilagođava promjenama, rekao je na konferenciji Vrdoljak, čija je tvrtka distributer magazina u Hrvatskoj, dok je premijer kazao kako većina nas koji se bavimo međunarodnim odnosima živimo s Economistom.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!