Hrvatska po sve tri svjetske agencije dosegnula A razinu kreditnog rejtinga

U najnovijem izvješću svjetska agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Moody's povećala je kreditni rejting Hrvatske za čak dva stupnja odjednom, s Baa2 na razinu A3, uz stabilne izglede, priopćeno je iz Vlade.

S obzirom na to da je još u srpnju 2022. Hrvatska bila na razini špekulativnog/neinvesticijskog rejtinga (razina Ba1), skok od 4. razine (na investicijski A3 rejting) ostvarili smo u manje od 2,5 godine. Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je, prema Moody's-u, u tako kratkom vremenu ostvarila tako snažan skok.

Moody's pritom ističe doprinos snažnih institucija i kvalitetnog upravljanja, što potvrđuje i učinkovita provedba reformi i investicija u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) te realizacija strateških ciljeva, poput članstva u europodručju i schengenskom prostoru. Istodobno, iznose se očekivanja da će fiskalna snaga ostati visoka u kratkom i srednjem roku, te da će realizacija NPOO-a i dalje pozitivno utjecati na gospodarski rast, navodi Vlada.

Plenković: Hrvatska u 40-ak država na svijetu koje su po sve tri svjetske agencije u A kategoriji

- Zahvaljujući provedenim reformama i pravodobnim mjerama koje smo poduzimali u svim krizama, Hrvatsku smo uspjeli dovesti u krug od 40-ak država na svijetu koje po sve tri svjetske rejting agencije pripadaju A kategoriji kreditnog rejtinga. To je povijesni iskorak za našu zemlju i ostvarenje jednog od strateških ciljeva Vlade. Osim što mijenja nabolje položaj Hrvatske na globalnoj karti za ulagače, ovo postignuće prije svega je dugoročno važno za kvalitetniji život naših građana i bolje poslovanje naših gospodarstvenika. Kreditni rejting A razine potvrda je snage koju Hrvatska danas ima, otpornosti naše ekonomije i uređenosti javnih financija. Uz snažnu državu, koja ostvaruje iznadprosječnu kreditnu kvalitetu i ima stabilnu Vladu, građani mogu biti sigurni da će i dalje biti zaštićeni u slučaju kriznih okolnosti te da ćemo nastaviti stvarati preduvjete za daljnji rast plaća, mirovina i socijalnih naknada, kao i brojna ulaganja u svim krajevima Hrvatske, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Premijer Plenković u subotu će održati konferenciju za medije o najnovijem izvješću agencije Moody's.

Primorac: Prepoznata postignuća u provedbi odgovorne fiskalne politike

- Izuzetno smo sretni i ponosni što je agencija Moody’s podignula naš kreditni rejting za čak dva stupnja, odnosno na A razinu, čime su prepoznata naša postignuća koja se ogledaju u nastavku provedbe odgovorne fiskalne politike, kao i u učinkovitoj provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. S istom predanošću i odlučnošću u provedbi naših politika nastavit ćemo raditi s ciljem daljnjeg rasta i razvoja gospodarstva te povećanja životnog standarda svih naših građana, naglasio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Važno je istaknuti da je Hrvatska jedina zemlja na svijetu kojoj je, od početka pandemije COVID-a u veljači 2020. do danas, povećan kreditni rejting u jednoj agenciji za četiri stupnja (Moody's) i u dvije agencije (S&P, Fitch) za po tri stupnja.

Prema Moody's-u, 9 država EU-a trenutačno ima isti ili niži rejting od Hrvatske: Slovenija i Portugal su na istoj razini rejtinga kao i Hrvatska, odnosno na A3 sa stabilnim izgledima, preskočili smo Bugarsku i Španjolsku, koje su na Baa1 razini, Cipar i Mađarska su na Baa2 (do jučer je Hrvatska bila na toj razini), dok su Italija i Rumunjska na Baa3 te Grčka na Ba1.

Potkraj prošle godine agencija je naznačila da bi mogla podignuti ocjenu hrvatskih dužničkih papira, izmijenivši izglede iz stabilnih u pozitivne, uz objašnjenje da su sve veće šanse da će se javni dug smanjiti znatnije nego što su bili očekivali.

Tako su danas podignuli rejting za dvije razine, s 'Baa2' na 'A3', signalizirajući ulagačima da hrvatski dug nosi mali kreditni rizik.

Odluka o podizanju rejtinga "odražava ponajprije naša očekivanja da će fiskalna snaga Hrvatske i u kratkoročnoj do srednjoročnoj perspektivi biti znatno viša, ponajprije zbog oštrog smanjenja tereta javnog duga" i da taj trend "vjerojatno neće promijeniti smjer", objasnili su u Moody'su.

Brzo smanjenje duga

Javni dug iskazan udjelom u BDP-u trebao bi na kraju ove godine iznositi 57 posto i biti gotovo za 14 postotnih bodova niži nego u pretpandemijskoj 2019. godini, te gotovo za 30 postotnih bodova niži nego na pandemijskom vrhuncu u 2020., izračunali su.

- Teret duga smanjio se također znatno brže nego što smo bili očekivali kada smo podignuli rejting Hrvatske na 'Baa2' u srpnju 2022., naglašavaju.

Među razlozima ističu vrlo snažan realan gospodarski rast nakon pandemije, dodatno potaknut još snažnijim nominalnim rastom u okruženju visoke inflacije.

Proračunski manjak trebao bi pak poskočiti s prošlogodišnjih 0,7 na 2,2 posto u 2024., izračunali su, podignuvši procjenu od prošle jeseni za 0,3 postotna boda. U idućim godinama trebao bi se smanjiti paralelno postupnom ukidanju mjera koje građanima ublažavaju teret troškova života i zaključenju ulaganja financiranih iz europskih fondova u 2026.

Hrvatski BDP porast će ove godine prema njihovim izračunima za 3,5 posto, a u 2025. i 2026. trebao bi usporiti na nekih tri posto.

Reforme i doseljavanje

Rejting Hrvatske podignut je i zbog kontinuiranog poboljšanja snage hrvatskog gospodarstva zahvaljujući, među ostalim, "značajnoj strukturnoj reformi" i ulaganjima u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost i "značajno pojačanom" doseljavanju radne snage.

Novac iz europskog Fonda za oporavak i otpornost dosegnuo je u 2023. godini oko 13 posto hrvatskog BDP-a u 2023., naglašavaju, napominjući da je veći udio bilježila samo Grčka.

Hrvatsko gospodarstvo i proračun trebali bi i na srednji rok postizati bolje rezultate nego što se trenutačno očekuje, posebno ako mjere povezane s Nacionalnim planom za oporavak i otpornost potaknu potencijal za rast u većoj mjeri nego što pokazuju Moody'sovi trenutačni izračuni.

Ograničenja gospodarskih kapaciteta i potencijalni "izazovi" u očekivanom smanjenju umjerenog proračunskog deficita mogli bi pak rezultirati slabijim gospodarskim rastom i proračunskim ishodima nego što izračuni trenutačno pokazuju, napominju u agenciji.