Hrvatska i Ukrajina nastavljaju još intenzivnije dosadašnju uspješnu poslovnu suradnju, koja ima velikog potencijala, posebice pri obnovi Ukrajine, poručili su u srijedu hrvatski i ukrajinski premijer Andrej Plenković i Denis Šmihal na sastanku s hrvatskim gospodarstvenicima.
Sastanak u sklopu službenog posjeta Šmihala Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u srijedu poslijepodne okupio je više od 30 predstavnika hrvatskih tvrtki koje rade s Ukrajinom. Među njima su bili iz DOK-ING-a, Podravke, JANAF-a, Spana, Orqe, Končara i drugih te iz HGK, a pozvani su da iz prve ruke, od ukrajinskog premijera Šmihala, čuju kakvo je stanje u Ukrajini i što planiraju sada i kada rat završi.
Premijer Plenković istaknuo je da je posjet ukrajinskog premijera Hrvatskoj još jedna prilika za produbljivanje gospodarske suradnje.
- Sada se robna razmjena Hrvatske i Ukrajine kreće oko 140 milijuna eura, a s potencijalom je da bude i veća, kazao je Plenković.
Podsjetio je da je Hrvatska u dvije-tri godine došla na trag realizacije svih svojih ciljeva, od ulaska u EU, eurozonu, Šengen i drugih, a sad čeka i ulazak u OECD. Za gospodarski rast u 2023. rekao je da je bio 3,6 posto, a da se za 2024. još čeka 4. kvartal te će se vidjeti dodajući i da je hrvatski rast četiri puta brži od prosjeka EU-a i eurozone.
Najvažnijim je ocijenio i što se radi na povećanju plaća i mirovina te infrastrukturnim projektima za bolji život stanovnika, a najavio je i da će ovih dana Vlada predstaviti neke mjere.
Šmihal pozvao hrvatske tvrtke na suradnju
Premijer Šmihal istaknuo je da se dosadašnje ratne štete u Ukrajini procjenjuju na oko 600 milijardi eura, a to će se, kako je rekao, sigurno i udvostručiti zbog obnove stambenih i mnogih drugih objekata razorenih u ratu. To znači, kaže, da će Ukrajini trebati sveobuhvatna obnova i sva moguća suradnja i potpora EU-a i njezinih članica. Iako je još rat, pozvao je hrvatske tvrtke na suradnju, da u Ukrajini otvaraju radna mjesta i zajedničke tvrtke. Šmihal je poručio da Ukrajina treba i njihove tehnologije, kao i iskustva iz rata i poslije njega, u obnovi nakon rata i nakon potresa.
Među područjima koja bi po njemu mogla biti zanimljiva za poslovnu suradnju naveo je humanitarno razminiranje. U tome već surađuju s DOK-ING-om, kojem je zahvalio na strojevima i drugoj pomoći, a važnim je izdvojio i energetiku i obnovu energetskih postrojenja, pri čemu, unatoč zelenim koncepcijama koje se uvode, još i u Ukrajini i u Europi plin ostaje glavni energent. S te strane smatra važnom i suradnju s LNG-jem u Hrvatskoj, za ulazak plina i mogućnosti skladištenja u plinskim skladištima u Ukrajini, što može pridonijeti i sigurnosti u Europi.
Rekao je i da su pozvali inozemne partnere na crpljenje plina kao i na suradnju u obrambenoj industriji, koju su povećali šest puta otkako je počeo rat. Moguću suradnju s hrvatskim tvrtkama vidi i u području dronova, dodajući da su početkom rata, prije tri godine, u Ukrajini imali pet dronova, a sada ih imaju 1,5 milijuna, za koje sve sami proizvode.
I poljoprivreda i prehrambena industrija pružaju velike mogućnosti suradnje, a Šmihal je naglasio da su im velika tržišta u Africi i na Bliskom istoku, ali i da ne žele prodavati samo sirovinu nego i proizvode dodane vrijednosti. Suradnja je moguća i u području morskih putova, u farmaciji, civilnoj zaštiti u ratu, a istaknuo je i da ih zanimaju hrvatska iskustva i da žele učiti od Hrvatske o brzoj obnovi te pridruživanju NATO-u.
Šmihal je rekao i da očekuju financijsku pomoć od EU-a, sredstva od povratka imovine koju je konfiscirala Rusija i ratne odštete, koju će od Rusije tražiti i pravno. Europskoj komisiji, dodao je, predlažu i osnivanje posebnog fonda za tvrtke za obnovu Ukrajine.
Zaključno je poručio da Hrvatska nije samo država partner nego i prijatelj, da se dvije zemlje trebaju međusobno podržavati i zahvalio hrvatskim tvrtkama, premijeru, vladi i narodu na pomoći, razumijevanju i podršci.
