Plenković o dizanju rejtinga agencije S&P: Hrvatska u uskom krugu s A razinom

Agencija za dodjelu kreditnog rejtinga Standard & Poor's, u najnovijem je izvješću podigla investicijski kreditni rejting Hrvatske s A- na razinu "A" za dugoročno zaduživanje, uz stabilne izglede, a premijer Andrej Plenković ocijenio je to porukom povjerenja i potvrdom iznimnog napretka.

Nakon izvješća Fitcha prošloga tjedna, i druga od tri vodeće svjetske rejting agencije šalje jasan signal ulagačima da je Hrvatska politički, financijski i gospodarski stabilna i pouzdana, istaknuli su Banski dvori u priopćenju u povodu izvješća S&P-a.

- Činjenica da Standard&Poor's Hrvatskoj, u svjetlu svih globalnih kriza, podiže investicijski kreditni rejting, poruka je povjerenja i potvrda iznimnog napretka. 2016. godine, kad smo preuzeli odgovornost, Hrvatska je bila na razini ispod investicijskog rejtinga, što je tada značilo da 'ispunjavanje obveza nije sigurno'. Od tada smo napredovali za šest stupnjeva do A razine, odnosno 'visoke kvalitete' kreditnog rejtinga. Visok kreditni rejting snažan nam je poticaj za nastavak politika koje će podizati standard života hrvatskih građana i omogućiti Hrvatskoj da hvata razvojni korak s drugim članicama EU-a, poručio je tim povodom premijer Andrej Plenković.

U izvješću se navodi, ističu iz Vlade, da je politički kontinuitet, koji osigurava parlamentarna većina pod vodstvom HDZ-a, pozitivan čimbenik za nastavak reformskog zamaha. Objašnjavajući razloge za podizanje kreditnog rejtinga, dodaje se, S&P ističe da reforme i ulaganja, osobito putem Mehanizma za oporavak i otpornost, kao i nadolazeće pristupanje OECD-u, jačaju dugoročne izglede za gospodarski rast i otpornost Hrvatske.

Iz Vlade napominju da S&P u izvješću predviđa Hrvatskoj stabilan rast BDP-a, u prosjeku od 2,7posto godišnje u razdoblju 2026.-2029. Podizanju razine kreditnog rejtinga, dodaje se, pridonosi i odgovorno vođenje javnih financija uz održavanje proračunskog deficita ispod 3posto i smanjenje udjela javnog duga u BDP-u na 56posto, unatoč povećanim izdvajanjima za obranu, rast plaća, mirovina, socijalnih naknada i brojna druga ulaganja.

Banski dvori podsjećaju da je prema S&P-u Hrvatska u ožujku 2019. godine prešla iz neinvesticijskog BB+ rejtinga u investicijski rejting BBB-, "a danas smo dosegnuli razinu A". 

- Hrvatska je jedina zemlja na svijetu koja je u tako kratkom vremenu (7 godina) ostvarila tako snažan skok po S&P-u (s neinvesticijskog rejtinga tj. razine BB+, na rejting razine A), naglašava Vlada.

Prema S&P-u, čak 10 država EU ima isti ili manji rejting od Hrvatske - na istoj smo razini kao Latvija i Litva (A razina), koje su gotovo deset godina ranije postale članice EU-a, dok niži rejting imaju Italija, Grčka, Malta, Poljska, Bugarska, Cipar, Mađarska i Rumunjska, dodaje se u priopćenju.

S&P podigao kreditni rejting Hrvatske s A- na A

Agencija S&P podigla je dugoročnu kreditnu ocjenu u stranoj i domaćoj valuti za Hrvatsku s 'A-' na 'A', uz stabilne izglede.

Prema mišljenju agencije, kontinuirane reforme i ulaganja, uz podršku EU-ovog instrumenta za oporavak i otpornost te nadolazećeg pristupanja OECD-u, nastavljaju jačati ekonomsku otpornost i dugoročne izglede za gospodarski rast Hrvatske.

S&P predviđa stabilan rast BDP-a, u prosjeku 2,7 posto godišnje u razdoblju 2026.-2029.

Deficit tekućeg računa Hrvatske financira se priljevima koji ne stvaraju dug, uključujući izravna strana ulaganja i bespovratna sredstva EU-a, navodi S&P.

Stabilni izgledi, dodaje se, odražavaju ravnotežu između otpornog gospodarskog rasta Hrvatske i deficita tekućeg računa, koji su i dalje izloženi turizmu i globalnoj neizvjesnosti.

S&P očekuje da će se provedba gospodarskih reformi nastaviti i da će fiskalni deficiti ostati umjereni.

Poboljšanje ocjene, kako se navodi, odražava očekivanja da će hrvatska politika i dalje podržavati ekonomsku otpornost stalnim rastom prihoda i dubljom integracijom s EU-om.

Ključne mjere koje se preporučuju uključuju jačanje pravosudnog sustava, poboljšanje obrazovanja, poboljšanje zdravstvene skrbi i održavanje gospodarskog rasta. Preporuča se i nastavak diversifikacije i proširenja izvozne baze, uz dodatno jačanje dugoročne otpornosti zemlje na vanjske šokove.

S&P prognozira da će gospodarski rast Hrvatske dosegnuti prosječno 2,7% u razdoblju 2026.-2029., nakon rasta od 3,2% u 2025.

Turizam, oporavak izvoza i fondovi EU-a podržat će gospodarski rast. Prema našem mišljenju, američke carine mogle bi stvoriti sekundarne učinke na Hrvatsku putem njezinih ključnih trgovinskih partnera iz EU-a, budući da je izravna izloženost Hrvatske SAD-u relativno mala, kaže se u izvješću.

Kao hrvatske prednosti ističu se održavanje snažne fiskalne i vanjske bilance te prednosti članstva u eurozoni, koje učvršćuju monetarne postavke zemlje.

S&P također prognozira da će trendovi plaća i inflacije vjerojatno nastaviti nadmašivati one u većim državama članicama eurozone u sljedećih nekoliko godina.

Privatna potrošnja će imati koristi od visokog rasta plaća i kontinuiranog oporavka vanjske potražnje, navodi se.

Turizam će, prema mišljenju agencije, ostati ključni faktor rasta, ali očekuje da će politike - prvenstveno podržane Instrumentom EU za oporavak i otpornost i nadolazećim pristupanjem OECD-u - stvoriti investicijske mogućnosti u infrastrukturu, energetiku i digitalizaciju, potencijalno povećavajući proizvodni kapacitet gospodarstva.

S&P smatra i da je "politički kontinuitet pozitivan faktor za zamah reformi".

Dodaje se i da Hrvatska poduzima korake za rješavanje pada broja stanovnika, "strukturnog izazova koji se pojavio s otprilike deset-postotnim smanjenjem broja stanovnika od 2009. do 2022. godine". Pritom se kaže da se iseljavanje polako smanjuje, a useljavanje blago povećava.