Plenković: Znanje i nove tehnologije ključni za konkurentnost gospodarstva

Premijer Andrej Plenković na sjednici GSV-a u ponedjeljak osvrnuo se na nove mogućnosti za tržište rada u vremenima globalnih poremećaja, istaknuvši kako su cjeloživotno učenje, povećanje proizvodnje i ulaganja u umjetnu inteligenciju ključni za konkurentnost gospodarstva. 

Premijer je na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV) govorio o složenim globalnim, geopolitičkim i trgovinskim odnosima, posebno se osvrnuvši na odnose Europske unije s Kinom, Rusijom i SAD-om i kako to utječe na gospodarstvo i tržište rada.

Naglasio je i važnost članstva u EU, istaknuvši kako smo tijekom godina ekonomski ojačali te da se time povećao i naš doprinos europskom proračunu. 

Istaknuo je i procjene da bi Hrvatska u razdoblju od 2016. do 2035. mogla ukupno biti u plusu više od 30 milijardi eura, možda čak i 34, dodavši kako to osnažuje argument koristi članstva i "anulira tezu nevjernih Toma da će europski fondovi presušiti". 

Hrvatski radnici za sada se ne boje gubitka radnih mjesta zbog umjetne inteligencije

Osvrćući se na budućnost rada u kontekstu trendova razvoja vještina i kvalifikacija, Plenković je naveo svjetska istraživanja i procjene prema kojima će se do 2030. promijeniti približno 39 posto vještina koje su danas potrebne za uspješno obavljanje poslova. 

- To dodatno naglašava važnost cjeloživotnog učenja, stručnog usavršavanja, prekvalifikacija, poručio je.

Naveo je kako će 15 zanimanja zabilježiti rast, među kojima su poljoprivrednici, vozači, programeri, građevinski radnici, a povećanje broja zaposlenih očekuje se i u zdravstvu, socijalnom radu, savjetovanju i skrbi te među stručnjacima za kibernetičku sigurnost, za autonomna i električna vozila te inženjerima za zaštitu okoliša i obnovljivu energiju.

- Istraživanje HGK-a i Ekonomskog instituta kažu da se hrvatski radnici zasad uglavnom ne boje gubitka radnih mjesta zbog razvoja umjetne inteligencije. Je li to opravdano ili ne, to ćemo svi zajedno vidjeti u brzo rastućem segmentu koji će promijeniti sadržaj brojnih radnih mjesta, istaknuo je.

Napomenuo je kako je za očekivati da će se radnici puno manje baviti rutinskim, repetitivnim poslovima, obradom velikih količina podataka i administrativnim zadacima, a više kreativnim, umjetničkim i kognitivno zahtjevnim poslovima.

Za konkurentnost industrije ključ je u prilagodbi

Pri tome je napomenuo kako Međunarodni monetarni fond procjenjuje da je oko 40 posto radnih mjesta u svijetu izloženo utjecaju umjetne inteligencije, a u razvijenim gospodarstvima postotak doseže 60 posto.

- Sve ove okolnosti o kojima govorim - geopolitičke napetosti, poremećaji u lancima opskrbe, energetska neizvjesnost i ubrzani tehnološki razvoj, zaista iz korijena mijenjaju i gospodarstvo i tržište rada. Zato je ključ u našoj prilagodbi, kako koristiti umjetnu inteligenciju i kako imati modernu, konkurentnu industriju, poručio je.

Naveo je kako su to naznačili u Nacionalnom planu za razvoj industrije te u Nacionalnom planu za razvoj umjetne inteligencije, gdje su prioriteti razvoj znanja i vještina, istraživanja i inovacije te primjena umjetne inteligencije u gospodarstvu i javnom sektoru.

Cilj je, istaknuo je, omogućiti postupnu transformaciju našeg gospodarstva kako bismo bili konkurentniji i kada je riječ o zelenoj tranziciji, da povećamo naše proizvodne kapacitete te da nam industrija i gospodarstvo postanu što je više moguće izvozno orijentirani.

U tom kontekstu, istaknuo je i kako Vlada ulaže u razvoj znanja i vještina koje su temelj konkurentnog gospodarstva i radnih mjesta, naglasivši važnost vaučera za obrazovanje odraslih te ulaganja u obrazovni sustav.