18:31 / 12.03.2019.

Autor: Dragan Nikolić/HRT

Plinski rat na Sredozemlju?

-

-

Foto: - / -

Turska, kao i ciparski Grci, sve intenzivnije izvodi istraživačka bušenja, a dvije strane polažu pravo na ista područja eksploatacije.

Ciparski Grci i ciparski Turci više od pola stoljeća ne mogu se dogovoriti oko zajedničkoga života na podijeljenom otoku. Teško da mogu i oko neke buduće eksploatacije plina u podmorju uokolo Cipru, a što bi moglo eskalirati i u pravi plinski rat na istočnom Mediteranu. U njemu bi sigurno sudjelovala i službena Ankara, bez koje nepriznata turska republika na sjeveru Cipra ne bi opstala. Jer Turska, kao i ciparski Grci, sve intenzivnije izvodi istraživačka bušenja, a dvije strane polažu pravo na ista područja eksploatacije. Turski pogled na spor donosi Dragan Nikolić.

Službena Ankara nije protiv bušenja u istočnom dijelu Mediterana. U listopadu prošle godine poslala je prvi istraživački brod u svoj isključivi gospodarski pojas, ali on će uz pratnju vojnih brodova obavljati bušenja i na područjima za koja je Turska još 2011. dobila suglasnost tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar. Turci s kopna neumorno ponavljaju da su njihova ciparska braća suvlasnici svih prirodnih resursa na podijeljenom otoku i da će štititi njihove interese.

- Naši ratni brodovi i naše borbeno zrakoplovstvo, kao i ostale sigurnosne snage pozorno prate razvoj događaja u regiji. Imaju uputu da u slučaju potrebe interveniraju. Savjetujemo stranim kompanijama koje obavljaju aktivnosti u moru oko Cipra da ne prekorače granice, te da se zbog vjerovanja ciparskim Grcima ne nađu između dvije vatre, istaknuo je turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan.

Ciparski su Grci 2016. pozvali naftne kompanije da se natječu za dobivanje dozvola za eksploataciju plina unutar ciparskog isključivog gospodarskog pojasa. U bloku 10 Exxon Qatar Petroleum, primjerice, završili su prvo bušenje. Rezultati neće biti objavljeni dok se ne završi i drugo. Turska, naravno, nije fizički pokušala spriječiti aktivnosti jedne od najmoćnijih američkih korporacija, ali i njezina katarskog partnera, s obzirom na dobre odnose emira Al Thanija i Erdoğana. Ni ciparski Turci ni službena Ankara, uostalom, ne polažu pravo na taj blok… Pokaže li se u konačnici da na tom području ima plina u količinama koje jamče unosnu prodaju, vjerojatno će se graditi LNG terminal. Što je onda ipak novi zaplet u sukobu koji je u gotovo pola stoljeća jalovih pregovora dviju strana, pa i zbog neuvjetovanja ulaska jedinstvenog Cipra u Europsku uniju, dobio epitet - zamrznutog.

- U tim okolnostima ponekad privatne kompanije zastanu i kažu - možda i nije vrijedno investiranja u to područje jer u njemu postoje tako visoki rizici. Vidjet ćemo stoga što će se dogoditi. Ono što poručujemo međunarodnoj zajednici jest to da ne bi smjela propustiti još jednu priliku, kao 2004., kada su ciparski Grci ušli u EU unatoč odbijanju Annanova plana, smatra ministar vanjskih poslova tzv. Turske Republike Sjeverni Cipar Kudret Özersay.

Ciparski Turci polažu pravo na čak sedam blokova koji su ucrtani na kartama ciparskih Grka, uz tvrdnju da su dio njihova isključivog gospodarskog pojasa. Turska, koja nije potpisnica UN-ove Konvencije o pravu mora, svojata resurse u moru sjeverno od Cipra, ali i dijelove četiriju blokova na njegovoj južnoj strani. Uz argument da su dio turskoga kontinentalnog šelfa.

Turska poručuje - Nećemo dozvoliti bušenje u tim područjima! Prošle godine, primjerice, talijanski ENI pokušao je bušiti u područjima oko kojih se spore Turska i Republika Cipar, ali Turska je pokazala zube i silom to spriječila, istaknuo je Özersay. 

Vojni brodovi na Cipru sve rjeđe stoje privezani u lukama. Vrlo skoro i oni će osiguravati gradnju podmorskog plinovoda, koju je vlada u Nikoziji već dogovorila s vlastima u Kairu, a kroz koji će Egipćanima isporučivati plin s jednoga od svojih polja. Ciparski Turci to su, naravno, doživjeli kao jednostrani čin i narušavanje svojih ekonomskih interesa. I dokaz da ciparski Grci nisu spremni dijeliti prihod od prodaje otočnih prirodnih resursa.

Obje strane, kao suvlasnici, trebaju odlučivati o budućoj eksploataciji resursa. Ako jedan suvlasnik može konzumirati pravo vlasništva sada, a drugome kažu da na to treba pričekati dok se ne dogodi ono što se nije dogodilo tijekom posljednjih pola stoljeća, onda to nije pravedno, smatra Özersay.

Ciparski Grci inzistiraju, naime, na tome da će se novac dijeliti tek nakon sveobuhvatnog i konačnog rješenja ciparskog spora. To bi značilo da ciparski Turci dotad nemaju pristup tom novcu. Poruke čelnika ciparskih Grka Anastasiadesa, kako smatra da bi ciparskim Turcima u konačnici trebala pripasti četvrtina zarade, samo su, uz to, dolile ulje na vatru. Još od 2013. predlaže se inače osnivanje ciparskoga državnog investicijskog fonda, po uzoru na Norvešku, u koji će se slijevati prihodi od eksploatacije plina, a iz kojega će se novac ravnomjerno dijeliti između ciparskih Grka i ciparskih Turaka.

Hoće li plin biti nova točka sukoba i pogoršati stvari ili ćemo imati vođe vizionare, ne samo na Cipru nego i u cijeloj regiji, koji će to pitanje pretvoriti u moguće područje suradnje, a od koje će svi u regiji imati korist, pita politolog na Sveučilištu Istočni Mediteran Ahmet Sözen.

I zbog Turskog toka Turska je postala ključni igrač za opskrbu Europe energijom. Od proljeća 2017. intenzivirala je ispitivanja i u Crnome moru, ne samo u istočnom dijelu Mediterana. Odgovor Europske unije i Bruxellesa bio je financiranje studije izvedivosti plinovoda EastMed, koji bi do Europe dolazio preko Cipra i Grčke. Sporazum o njegovoj gradnji u prvom kvartalu ove godine potpisat će vlade Izraela, Cipra, Grčke i Italije. Još, međutim, međunarodne naftne korporacije ili strani investitori nisu iskazali interes za financiranje izgradnje plinovoda vrijednog između 8 i 10 milijardi dolara, a koji bi pokrivao samo oko dva posto godišnje potrošnje plina u Europi. Dok veliki igrači ubrzano miješaju karte, ciparski Turci pomirljivo ponavljaju da eksploatacija ciparskog plina može biti pokazni primjer suradnje dviju zajednica na podijeljenom otoku, i bez sveobuhvatnog rješenja i međusobnog priznavanja.

Možda sjedimo na golemim zalihama plina, ali to jednostavno neće biti isplativo dok ne riješimo ciparski problem i završimo s tenzijama u regiji, dodaje Sözen.

Regiji koja bi lako mogla utonuti u plinske ratove, golemim potencijalima unatoč.

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!