Počeo novi krug upisa trezorskih zapisa za građane

Građani ne odustaju od ulaganja u trezorske zapise. Već prvog dana novog kruga, do 16 sati, dvije i pol tisuće građana upisalo je više od 60 milijuna eura trezorskih zapisa na rok od godinu dana. 

Mnogi su odlučili reinvestirati prijašnje uloge iako su kamate najniže do sada, 2,6 posto. Cilj je prikupiti 800 milijuna eura do idućeg utorka, kada trezorske zapise upisuju banke i fondovi.

Gordana Soldo, savjetnica Uprave FINA-e kazala je kako je u usporedbi s prošlom godinom, u kojoj su u veljači također bili jednogodišnji trezorski zapisi, interes građana velik.

 - Podaci do 10 sati govore da imamo više od 1000 ponuđača koji su upisali ponude, a 40 posto njih uplatilo je putem platforme Ministarstva financija e-riznica, rekla je.

- Kamata je sukladna tržištima, što znači da ćemo jedan trezorski zapis kupiti po cijeni od 974,73 eura, odnosno po godišnjoj stopi prinosa 2,6 posto. To znači da za 10 trezorskih zapisa, za godinu dana, građani će zaraditi 252,70 eura, naglasila je.

Mogućnost refinanciranja uloga

I ovoga puta građani imaju mogućnost refinanciranja svojih uloga iz prošle godine.

- To se prvenstveno odnosi na građane koji imaju dospijeća svojih trezorskih zapisa 27. veljače. Bitno je naglasi da oni ne trebaju čekati dospijeće 27. ovog mjeseca, već mogu reinvestirati od današnjeg dana pa do sljedećeg ponedjeljka, istaknula je.

Što se tiče kalendara izdanja koji se tiču obveznica i trezorskih zapisa, Ministarstvo financija ih je objavilo na svojim stranicama. 

- Ono što nas očekuje u ožujku su izdanja obveznica kojima će biti ponovno mogućnost reinvestiranja bez obzira na to što se to odnosi na one obveznice koje se nisu radile preko novih sustava, već preko banaka, ali građani će moći vidjeti svoja stanja iznosa koje mogu reinvestirati, ako to žele.

Od idućeg utorka na redu za upis institucionalni ulagači, banke i fondovi.

Na deset tisuća eura trezorskih zapisa građani godišnje mogu zaraditi 250 eura. Nije mnogo, no i to je bolje nego da štednja miruje na računima banaka. Profitira i država jer se ne mora zaduživati na inozemnom tržištu.

- To je win-win u kontekstu svega. Kamatni prinos koji će građani dobiti ili su dobili on se vraća u hrvatske novčarske tokove u smislu dodatne štednje ili potrošnje, to je za pozdraviti i s razlogom je Ministarstvo financija se odlučio dio ukupnih potreba financiranja zadovoljavati na domaćem tržištu, naglasio je Hrvoje Japunčić, financijski analitičar.

Prikupi li država do idućeg tjedna planiranih 800 milijuna eura, ulaganja građana, banaka i fondova u državne vrijednosne papire dosegnut će nemalih 7 milijardi eura.