Podobnik: Smanjenje kamatnih stopa nije rapidno, ali bitan je trend

Europska središnja banka snizila je ponovno kamatne stope u eurozoni za četvrtinu postotnog boda. Ističu, inflacija je popustila, ali gospodarstvo je slabije aktivno od očekivanog, niža je i potrošnja kućanstava. Što sve ovi pokazatelji znače i kakve posljedice nose našem gospodarstvu, analizirao je prof. dr. sc. Boris Podobnik sa Zagrebačke škole ekonomije i managementa.

Istaknuo je kako ovo smanjenje nije rapidno, ali dodaje da je u ekonomiji najbitniji trend - idemo li prema gore ili prema dolje.

-  Problem s Europom nisu same kamatne stope, nego su problemi i kakve su cijene recimo plina ili struje, i to je u principu najveći problem koji ističu i njemački gospodarstvenici. Tako da se oni sigurno neće previše radovati o smanjenju, jer sami znaju da je električna energija dvaput skuplja nego što je bilo prije 4-5 godina, a imajte u vidu da je prosječna cijena plina bila negdje 17-18 eura po megavatsatu, a trenutno je negdje 40. Ako su energenti, što je za industriju jako bitno, rapidno povećani, što znači promjena kamatne stope, primjerice, za 0,25? To nije nešto rapidno bitno, kazao je Podobnik.

Što su niže kamatne stope u bankarskom sustavu, to znači da će i građani lakše dobivati kredite. Pitanje je samo, kaže Podobnik, koliko će građana moći dizati kredite, možda samo 1-2 posto.

Isto vrijedi i za poduzetnike pa će moći lakše do kredita. 

- Zadnje četiri godine živimo u problemima, jedni problemi zamjenjuju druge. Ako četiri godine živite u lošim vremenima, boniteti mnogih su prilično pali i njima ni niže kamatne stope neće pomoći jer ima banke neće rado dati kredite, pojasnio je.

Prema pokazateljima Hrvatske narodne banke narasla su zaduživanja kroz nenamjenske kredite, međutim građani su uredniji platiše. Plaće su značajno porasle. 

- Europska vlada je tražila od naše vlade da ih rapidno ne povećava, a naši to nisu poslušali i rapidno su povećali. Samim time, to je bio velik doprinos inflaciji, zato što kad unesete dodatni novac, onda je prirodno da svi ostali u privatnom sektoru žele povećati plaće zbog toga što se svi uvijek uspoređuju. Ne možete podići samo nekima plaću, a drugima ne povećati. Potpuno jasno da je to imalo veliki inflatorni udar i na sve ostale, kazao je Podobnik.

Poručio je kako trebamo biti oprezni.

- U Europi plaće rastu, ne toliko kao kod nas, bar ne u javnom sektoru, međutim kod njih se pokazuje oprez. To je zato što na zapadu prevladavaju germanski narodi koji znaju da kad se ulazi u recesiju, onda premda imaju mogućnost veće potrošnje - više štede. Naši ulaze u kredite i dobri su platiše samo zato što kod nas postoji velika pomama za radnom snagom i ako izgubite posao, vi ćete ga relativno lako naći negdje drugdje. Najveći problemi nastaju ako ste se zadužili, digli neki kredit, a ne možete ga plaćati. To je bio razlog velike američke inflacije i cijele svjetske inflacije 2007. godine, kazao je Podobnik.

Premda je inflacija niska, postoji bojazan da će ona neko vrijeme rasti, posebice zato što ulazimo u zimu pa rastu i cijene energenata.

Mnogi se žala na cijene hrane koje su drastično skočile.

- Kod nas je velik problem što kukuruza i pšenice proizvedemo dovoljno, ali u poljodjelstvu baš nismo jaki. Pokrivamo oko 50 posto potreba, a ostalo uvozimo. Ne čudi me kad u kriznim vremenima, ako kupujete hranu, trgovački lanci žele na tome zaraditi. Da smo mi ogromni proizvođači hrane, onda bi mogli kupiti na tržnici i to bi reguliralo cijenu hrane. Ako je 50 posto hrane iz Grčke, Italije ili Španjolske, onda nije čudno da u hrani postoji veća inflacija nego u nekim drugim zemljama, rekao je Podobnik.

Velik problem za umirovljenike je zdravstvo.

- Kad se pogleda inflacija mislim da su zdravstvene usluge oko 6 posto skuplje nego prije godinu dana. A kad ste umirovljenik, kupujete sve ono što vam je potrebno za zdravlje i onda je taj element inflacije jako bitan, dodao je Podobnik.

Cijelo gostovanje pogledajte u nastavku: