Pokrovac: RH triput slabija od EU prosjeka u solarnoj energiji

Iskorištava li Hrvatska dovoljno dobro svoje obnovljive izvore energije, koje su neke od poteškoća i prepreka koje se nalaze na tom putu te na koji su način energetika i zelena tranzicija povezana sa sigurnosti neka su od pitanja o kojima je u središnjem Dnevniku HTV-a govorila Maja Pokrovac, direktorica udruženja Obnovljivi izvori energije.

Unatoč tomu što Hrvatska ima velik broj sunčanih sati, nema dovoljno solarnih elektrana.

- Predzadnji smo u Europi. Triput smo slabiji u odnosu na europski prosjek. Hrvatska itekako ima potencijal, ima 2300 sunčanih sati. Cijeli taj rast koji imamo u zadnjih nekoliko godina 90% isključivo je zbog solarnih elektrana na krovovima industrije, obiteljskih kuća i na manjim poduzetničkim postrojenjima. Ostalih 10 % čini samo 8 projekata, govorimo o projektima koji su veći od 10 MW, poručila je Pokrovac.

Neki projekti stoje zbog činjenice da HERA niz godina nije donosila odluke, a sad je to u javnom savjetovanju.

- Tri godine bila je zakonska obveza HERA-e. HERA ima obvezu na godišnjoj razini definirati koliko košta da se priključite na mrežu. Proizvođači u Hrvatskoj plaćaju sve troškove do mreže i grade trafostanicu. Hrvatska je jedina u odnosu na cijelu infrastrukturu, na plinovode, željeznice, autoceste, da traži da trošak izgradnje same mreže, koju nije gradila zadnjih desetak ili više godina i ne znamo kad će početi graditi, da obnovljivi izvori energije plaćaju sistemsku mrežu. Dakle kritikčku infrastrukturu nikada dosada nije plaćao privatni sektor, upozorila je.

Smatra da je problem što se u ljetnim mjesecima, kad ima najviše sunca, viškovi ne skladište, odnosno ne pohranjuju u baterijama.

- To je nekakvih 200 do 300 milijuna eura godišnje koje dajemo za izvoz, a ovaj trošak sistemske mreže je malo manji od 500 milijuna eura. Mi smo u dvije godine već mogli imati te novce za mrežu, a sad tražimo da to plati privatni sektor i ne znamo kada će to biti izgrađeno. Zato mudre zemlje jednostavno rade baterije i skladištenja, rade fleksibilnu mrežu, ustvrdila je.

Od nove godine na snazi nove regulative EU-a

- Od 1.1. kreće novi sistem i morali smo se uskladiti sa Europom, ali onda treba unaprijed fond uz davanje subvencija za solarne panele, kao što to radi Slovenija. Ona kontinuirano ima javni poziv za građane da se javljaju za baterije tako da kad dođu doma na kraju dana u večernjim satima da ono sunce koje mu je sijalo za vrijeme dana bude pohranjeno, objasnila je.

Smatra da će od 1.1. građani biti u istoj kategoriji kao poduzetnici. Morati će plaćati mrežarinu i troškovi će im porasti 20 %.

- Tu smo apelirali prije dvije godine da krenemo odma sa baterijama da možemo skladištiti te viškove, dodala je.

Energetika je važna komponenta sigurnosti

Europa odustaje od uvoza ruskih energenata. SAD se ponovno oslanja na fosilna goriva, a budućnost zelene tranzicije u Europi je neizvjesna.

- Kina danas instalira dvostruko više nego cijela Europa. Kad pogledate Ukrajinu oni rade decentralizaciju svojih energetskih izvora kako bi mogli biti sigurnosno osnaženi. Danas u Ukrajini imate izgrađenu 300 MW vjetroelektranu sa 16 turbina. Sljedeće godine planiraju 500 MW. U dvije godine su izgradili vjetroelektranu, napomenula je.

- Tako da Europa jako snažno sad povezuje obnovljive izvore energiju, posebno vjetroelektrane i obrambenu industriju. Vi danas imate situaciju da kamere koje su na vjetroelektranama su pomogle da prve vide ulazak ruskih plovila u more, dake prije obrambene industrije. Velika je sinergija cijele Europe i taj cijeli zeleni energetski plan sada jako povezuje sigurnost i konkurentnost industrije, smatra Pokrovac.

- Naša energetski intenzivna industrija, ne samo u Europi nego i u Hrvatskoj, važno je da ima proizvodnju u svojoj zemlji jer onda potpisuje ugovore na dulje razdoblje, ima fiksnu cijenu, ne ovisi o vanjskim utjecajima i ne ovisi o ratnim zbivanjima, naglasila je.