11:20 / 29.03.2021.

Autor: Studio 4/IMS/HRT

Polietilen ne truje, nego zagađuje okoliš

Gordana Pehnec Pavlović

Gordana Pehnec Pavlović

Foto: Studio 4 / IMS/HRT

Direktiva EP-a od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš zabranit će od 3. srpnja upotrebu plastičnih vrećica, no Hrvatska gospodarska komora nadležnom ministarstvu predlaže nastavak proizvodnje plastičnih vrećica u Hrvatskoj. Obrazlažu to teškim posljedicama po gospodarstvo te kažu da imaju bolje rješenje. O tome je u Studiju 4 govorila Gordana Pehnec Pavlović, samostalna savjetnica sektora za industriju i održivi razvoj Hrvatske gospodarske komore.

Gordana Pehnec Pavlović objasnila je da HGK ne ide protiv struje te da EP ne traži zabranu plastičnih vrećica.

- Direktiva o jednokratnoj plastici zahtijeva proširenje odgovornosti proizvođača, a to znači da trebaju platiti prikupljanje otpada, transport, zbrinjavanje, podizanje svijesti potrošača te trošak prikupljanja podataka i izvještavanja dokud smo došli. Druga direktiva traži daljnje smanje nje potrošnje i postavlja dva cilja, a jedan od njih je da do 2025. po glavi stanovnika možemo trošiti maksimalno 50 vrećica. Nakon 2025. trebalo bi biti 40 vrećica po stanovniku. Komisija traži inovativne, nove, održive modele, rekla je. 

Na pitanje je li bolje zabraniti plastične vrećice, rekla je da bi bilo najbolje sve zabraniti, ali da svaki proizvod mora imati svoje mjesto. Mjera zabrane je zadnja koja se primjenjuje kada druge mjere nisu postigle cilj. Ističe da je naplata smanjila potrošnju, ali da to nije dovoljno.

Primjeri drugih članica EU-a

Navela je primjere drugih država članica Europske unije, od kojih se samo njih sedam odlučilo za mjeru zabrane, a od toga ih šest radi izuzeća za vrećice, to su biokompostabilne vrećice.

- Švedska je uvela povratnu naknadu za vrećice, Slovenija je napravila kodeks za smanjenje potrošnje kojim se zabranjuju vrećice koje u sebi ne sadrže minimalno 80% reciklata, Finska je s trgovcima dogovorila da ako ne smanje potrošnju do 2025., zajedno će dogovoriti novi model, kazala je.

Plastične vrećice onečišćuju okoliš, postoji problem zbrinjavanja.

- Polietilen je dobar materijal koji ne šteti zdravlju i nije opasan za okoliš, on ne truje nego zagađuje okoliš, naglašava Pehnec Pavlović te navodi da se od njega radi i medicinski materijal.

Kazala je da bi zabrana plastičnih vrećica dovela i do prestanka rada 30-ak proizvođača koji zapošljavaju oko 800 djelatnika, a da je izuzetno važno sačuvati svako radno mjesto.

- To je jedna od rijetkih djelatnosti kod koje imamo više izvoza nego uvoza, što nije nebitno za naše gospodarstvo, više do 60 % proizvodnje se izvozi, naglašava.

Osim toga, 2018. neke od tvrtki dobile su subvencionirana sredstva EU-a iz operativnog programa Koherentnost i kohezija.

Koje su vrećice od 50, a koje od 15 mikrona?

- Vrlo lagane, tanke vrećice ispod 15 mikrona debljine na niže besplatne su i služe za primarnu ambalažu, poput voća, povrća, apsolutno su higijenske i zdravstveno ispravne, a kupuju se vrećice od 30-50 mikrona. Vrećice koje se kupuju bi se ukinule. HGK predlaže da se ne ukine proizvodnja, nego da se zabrane samo one koje u sebi sadrže reciklat, materijal koji dobijemo recikliranjem otpada. Prijedlog je da bude ugradnja reciklata 50 % ili 80 % , a da bi se mogao imati kontrolirani nadzor na tržištu, predložili smo novi HGK znak, rekla je Pehnec Pavlović.

Prijedlog HGK u skladu s EU direktivom

- Hrvatska ima obvezu adekvatnog zbrinjavanja otpada. Industrija sama ne može riješiti problem, a penalizirati je nije fer. Od 2005. plaća se naknada za zbrinjavanje tog otpada. HGK je 2019. osnovala Hrvatsku platformu za otpad od plastike kako bi se po grupama proizvoda inicirala suradnja kako bi se dobila mogućnost da se reciklira što više korisnog otpada. Nije više poanta uzmi, kupi, baci. Naš je zadatak vratiti otpad u proizvodnju. Problem otpada može se riješiti samo zajednički, u lancu vrijednosti, uz predstavnike Zelene akcije i Greenpeacea. Svrha direktive EU-a i glavni cilj je tjeranje država članica na recikliranje i zbrinjavanje otpada, rasterećenje okoliša, povećanje reciklaže, korištenje reciklata, dizajniranje novih proizvoda koji se mogu ponovno upotrijebiti. Hrvatska je u svega nekoliko zemalja koje su ispunile odredbe iz subdirektive, to je povratna naknada za boce, kazala je u Studiju 4 Gordana Pehnec Pavlović. 

Vijesti HRT-a pratite na svojim pametnim telefonima i tabletima putem aplikacija za iOS i Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook, Twitter, Instagram i YouTube!