Novi EU natječaji; mladi poljoprivrednici u fokusu, ribari još čekaju isplate

U novoj godini nastavit će se sufinanciranje hrvatskih poljoprivrednika. Novcem iz EU fondova za preradu mesa i mlijeka predviđeni su novi natječaji u vrijednosti 70 milijuna eura. No, što je sa subvencijama koje našim ribarima više od godinu dana kasne iz proračuna u Bruxellesu?

Lakši pristup novcu i kreditima s minimalnim kamatama imat će tzv. mladi poljoprivrednici koji će moći jeftino kupovati stoku, linije za preradu mesa i traktore te ostalu poljoprivrednu mehanizaciju.

Što je sa subvencijama ribara?

Ali i dalje ostaju otvorena pitanja za ribare - što je sa subvencijama koje više od godinu dana kasne iz proračuna u Bruxellesu i zašto naši poljoprivrednici, ratari, ne mogu utjecati na inflaciju i rast cijena hrane.

O tome su u Studiju 4 govorili Petar Baranović, profesionalni ribar i Nikola Grabovac, ratar, vinogradar, ali i konzultant u poljoprivredi.

- Bit ćemo optimistični i nadati se da nas u ovoj godini čeka isplata svih zaostalih dugovanja koja su se skupila zadnjih godina i koja je država dužna isplatiti hrvatskim ribarima, a kojima te cifre puno znače u nastavku njihovog poslovanja i u provođenju svih onih aktivnosti u održavanju brodova, opreme, materijala i svega ostaloga što je potrebno za našu djelatnost, kazao je Baranović.

'Čekamo davanja iz 2023. godine da se isplate u 2025.'

- Došli u situaciju koja nikada do sada nije bila, a to je da čekamo određena davanja iz 2023. godine da nas isplate u 2025. godini. Imamo najave i obećanja da će se u ovoj godini ti zaostaci dostići i da će se ponovo vratiti nekakav normalan tempo plaćanja, kazao je.

Dodao je kako dugovanja nemaju veze sa zastupnicima, niti smatra da je problem u europskoj administraciji.

- Problem je da u državnom proračunu nema uvijek na raspolaganju dovoljno sredstava. Kao što mi u korištenju mjera moramo izvršiti predfinanciranje (ako nam se potiče u nabavi neke opreme, mi tu opremu moramo najprije kupiti, platiti je u punoj cijeni, a tek onda očekivati refundaciju iz nacionalne blagajne), tako i Hrvatska kad izvrši isplate, pojašnjava.

- Mjera prema ribarima povlači sredstva iz europske riznice. Očito je da priljev sredstava u državni proračun nije dostatan da se u redovnom tempu vrše isplate i to je nešto o čemu će Vlada morati objektivno razmišljati, kazao je.

Nikola Grabovac kazao je kako je teško generalizirati i reći tko je prošao bolje, a tko gore.

- Ja mislim da smo svi prošli jednako dobro i jednako loše. Postavlja pitanje kako su se iskoristila sredstva iz europskih fondova i na koji način su korištena kako bi se povećala produktivnost, konkurentnost, ali i održivost naše poljoprivrede, kazao je.

- Kada govorimo o kulturama veće dodane vrijednosti, ja bih volio tu spomenuti da vinogradari, voćari i maslinari proizvode kulture koje su iznimno visoke dodane vrijednosti. Za usporedbu možemo uzeti da za jedan hektar pšenice je potrebno 16 sati rada godišnje, dok je za jedan hektar vinograda potrebno negdje od 600 do 800 radnih sati godišnje, pojašnjava.

Kazao je kako su i do sada postojali natječaji gdje su iskorištena znatna sredstva za mlade poljoprivrednike.

Interes velik, sredstva ograničena

- Međutim, u ovom konkretnom slučaju, bitno je da su poljoprivrednici koji se žele javljati na te natječaje pripremljeni u visokom stupnju pripreme tih projekata, jer interes je jako velik, a sredstva su ograničena, kazao je Grabovac.

- Što se tiče dugoročnog razvoja naše poljoprivrede i onoga trenutka kada nestane europskih fondova, mi se za to moramo spremati. Korištenje europskih sredstava u zadnjih desetak godina nam je trebalo služiti i služit će nam u idućem periodu da se pripremimo za ono što će tek doći kada više ne budu ta sredstva na raspolaganju, ističe Grabovac.

Problemi u sektoru ribarstva i agrara

- Za informaciju kupcima, odgovorno tvrdim da su tri četvrtine ribe koju kupuju smrznutu u trgovačkim lancima od hrvatskih proizvođača, odnosno koji se reklamiraju kao hrvatski proizvod, zapravo prepakirana smrznuta riba uvezena iz svih mogućih krajeva svijeta. Mi jednostavno ne možemo odgovoriti potrebama u tom vidu plasmana ribe na tržište, rekao je Baranović.

Kazao je i kako je veliki nered i u sektoru agrara i u sektoru poljoprivrede. 

- Kad uvedemo red, kad se za stol u ministarstvu vrate ljudi koji stvarno jesu stručni da rješavaju krizne procese u sektorima i kad oni počnu konzultirati ministra ili ministricu, onda ćemo možda ugledati svjetlo na kraju tunela, smatra Baranović.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: